“UKOLIKO ne bude političke volje za konačnim rješavanjem problema netransparentnog javnog sektora i nekompetentne javne uprave iz kojih neminovno proizlaze klijentelizam, nepotizam i korupcija, Hrvatska će se i dalje nalaziti među zemljama u kojima vladaju nezadovoljstvo, apatija i iseljavanje stanovništva u države s boljim upravljanjem i boljim ekonomskim rezultatima", navodi se u najnovijem Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije, u kojem dr.sc. Katarina Ott komentira Izvješće o tranziciji 2019.-2020. Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Po kvaliteti upravljanja bliže smo Kavkazu nego Srednjoj Europi

Naime, Europska banka za obnovu i razvoj objavila je Izvješće o tranziciji 2019.-2020. pod nazivom Boljim upravljanjem do boljih ekonomskih rezultata. Izvješće se bavi zaostajanjem EBRD-država za razvijenim državama te značajem upravljanja za njihov rast i blagostanje. 

U izvješću se analiziraju trendovi upravljanja na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama te upravljanja poduzećima. Promatra se i napredak država u strukturnim reformama, neophodnima za održivo tržišno gospodarstvo i njihove pokazatelje: konkurentnost, dobro upravljanje, ekološki pristup, uključivost, otpornost i integriranost.

"Nalazi najnovijeg EBRD-ov Izvješća o tranziciji 2019.-2020. koje se bavi pitanjima boljeg upravljanja u cilju postizanja boljih ekonomskih rezultata, prilično su zabrinjavajući jer ukazuju da je Hrvatska po kvaliteti upravljanja bliža prosjecima Jugoistočne Europe, pa čak i Istočne Europe i Kavkaza, nego prosjeku regije kojoj pripada – Srednje Europe i Baltika", navodi Ott.

U zemljama obuhvaćenima istraživanjem primijećeno je zaostajanje u pogledu kvalitete upravljanja u odnosu na razvijene zemlje.

"Kvaliteta upravljanja u EBRD državama početkom 1990-ih bitno je zaostajala za onom u državama usporedivih razina dohotka po stanovniku. Zahvaljujući tranziciji, a kod nekih država i prilagodbama EU-u, u prvim se godinama tranzicije značajno poboljšavala, no s vremenom se taj napredak usporavao. Stoga one i danas uglavnom značajno zaostaju za razvijenim državama u kvaliteti upravljanja, premda su zaostajanje u dohotku ipak uspjele dobrim dijelom smanjiti. Pritom su najveća poboljšanja postigle u kvaliteti regulacije gospodarstva, no znatno manje u kontroli korupcije, vladavini zakona i efikasnosti vlada", navodi Ott.

Hrvatskoj će, bez promjena, trebati više od 120 godina da dostigne najrazvijenije zemlje

Bez poboljšanja upravljanja, Hrvatskoj će trebati više od 120 godina da dostigne sedam najrazvijenijih zemalja svijeta.

"Zaostajanje u upravljanju itekako je značajno, jer vodi nižim investicijama i neefikasnoj alokaciji resursa, na temelju osobnih veza (‘ti meni, ja tebi’), umjesto na temelju tržišnih zakonitosti. Budući da suvremene ekonomije postaju sve ovisnije o inovacijama i poduzetništvu, loše upravljanje postaje sve većom preprekom postizanju razina dohodaka razvijenih država. Hrvatskoj bi, primjerice, za konvergenciju s prosječnim dohotkom po stanovniku G-7 država - uz pretpostavku prosječnih stopa rasta iz razdoblja 2010.-2018. i uz bitno poboljšanje upravljanja – trebalo gotovo 40 godina, no uz te iste stope, a bez poboljšanja upravljanja, moglo bi joj trebati čak i više od 120 godina", navodi Ott.

Izvješće ukazuje da bi u EBRD-državama i manje sustizanje razlika u upravljanju utjecalo na znatno veće sustizanje razine ekonomskog rasta.

"Na taj bi način poboljšanja u upravljanju povećala dohotke stanovništva i zadovoljstvo kvalitetom života te smanjila poticaje za emigriranje. No, učinak poboljšanja upravljanja na kvalitetu života i odluke o emigriranju znatno je veći od učinaka koji bi se mogli objasniti samo podizanjem dohotka stanovništva. Drugim riječima, stanovništvo koje je zadovoljnije institucijama i u budućnosti očekuje bolje društvene i ekonomske ishode radije će ostati u svojim državama i manje teži emigriranju", navodi se u tekstu.

Grafikon pokazuje vrlo loš položaj Hrvatske u okviru svoje skupine: na zadnjem je mjestu po gotovo svim pokazateljima. Od Hrvatske je samo Mađarska nešto lošija u ekološkom pristupu te Mađarska i Litva u otpornosti. Po konkurentnosti, Hrvatska ima najnižu ocjenu od svih kategorija i svih država u regiji.

Preporuke EBRD-a: Reforme i privatizacija

U dijelu u kojem procjenjuje stanje pojedinačnih država, EBRD za Hrvatsku ističe pozitivan trend ekonomskog razvoja, povratak investicijskog rejtinga i planiranje pristupanja eurozoni, no navodi i prioritete kojima bi se Hrvatska u 2020. morala posvetiti, a to su:

- Unaprjeđenje reformi usmjerenih na pripreme za pristupanje europskoj monetarnoj i bankovnoj uniji. Makroekonomski su se pokazatelji popravili, no vlada mora ubrzati i ključne strukturne reforme te se posebice usredotočiti na poboljšanje upravljanja javnim sektorom.

- Uvođenje mjera za trajno i održivo suočavanje s akutnim nestašicama kvalificiranih radnika. Određeni se sektori, posebice turizam, već dulje suočavaju s nedostatkom kvalificiranih radnika. Povećane kvote za zapošljavanje stranih radnika mogu kratkoročno riješiti taj problem, no neophodna su dugotrajna rješenja, uključujući i daljnja smanjenja rigidnosti tržišta rada.

- Reforme poslovnog okruženja i dalje moraju biti prioritet. Unatoč određenim poboljšanjima, birokratski su postupci i dalje prepreka uspješnom poslovanju. Dodatno, poduzeća u državnom vlasništvu i dalje dominiraju u određenim sektorima te je neophodna njihova privatizacija, uključujući i njihove izlaske na burzu, čime će se privući investitori i povećati konkurentnost gospodarstva.