DO SADA je širom svijeta otkriveno nekoliko plemena koja žive na rubu civilizacije, uglavnom bez kontakta s njom po svom izboru ili uslijed okolnosti u kojima žive. Većina njih nalazi se na teško dostupnim otocima ili su skriveni u velikim, šumovitim predjelima do kojih je teško doći bilo kojim prijevoznim sredstvom. Zadržali su svoju tradiciju, jezik, rituale, navike i način života. Neka su otkrivena prije nekoliko godina, dok se za druge godinama zna.

Kawahiva (Brazil)

Glavni trag o postojanju ovog plemena temeljio se prvenstveno na arheološkim nalazima napuštenih domova, visećih mreža, strijela.

Ipak, videosnimka plemena iz 2011. godine izazvala je pažnju širom svijeta. Poznatiji pod nadimcima "niski ljudi" ili "ljudi crvenih glava", s ukupno 30 članova, pripadnici ovog plemena naseljavaju prostor u blizini brazilskog grada Colnize. I dok ih vanjske prijetnje tjeraju voditi nomadski način života, postoje dokazi da je ovo pleme nekada živjelo u uređenim naseljima. Poznati su po veoma razrađenom sustavu ljestvi koje su gradili na drveću kako bi lakše prikupljali med.

Yanomami (Venezuela)

Već tisućama godina ovo pleme naseljava pojas kišnih šuma koje povezuju južnu Venezuelu sa sjevernim Brazilom. Većina od 35.000 pripadnika plemena živi u selima raštrkanim po ovom području. Točan broj Moxateteua, odnosno onih koji žive potpuno izolirani od civilizacije, nije poznat, ali se smatra da je također prilično velik.

Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, boginje su opustošile njihovu populaciju, dok je novim valom ove zaraze, tijekom 2018. godine zaraženo još 500 pripadnika plemena. Rudnici zlata su također velika prijetnja opstanku ovog plemena, navodi Brain Berries.

Mashco Piro (Peru)

Procjenjuje se da je preostali broj pripadnika ovog plemena između 100-250, s tendencijom daljnjeg smanjenja uslijed krčenja šuma zbog prodaje ogrjeva, kao i istraživanjima nalazišta nafte i plina.

Njihovo krajnje povučeno držanje razumljivo je u kontekstu događaja iz 1894. godine kada je većinu njihovih predaka izmasakrirala privatna vojska peruanskog proizvođača gume, Carlosa Fitzcarralda.

Ipak, suočeni sa sve većim valom raseljavanja, neki pripadnici plemena počeli su napuštati svoja skrovišta i u okolnim zajednicama tražiti hranu. Ovakvi kontakti nose veliki rizik, jer pripadnici Mashco Piro plemena nemaju stvoren imunitet ni na najučestalije bolesti.

Ayoreo (Paragvaj)

Kršćanski misionari prvi su se susreli s pripadnicima ovog plemena tijekom 1720-ih godina. Kada je misija obustavljena dva desetljeća kasnije, pleme je nastavilo živjeti u miru idućih 200 godina.

Od ukupno 5600 pripadnika plemena većina živi u naseljima, ali njih 100 ostalo je potpuno odsječeno od civilizacije duboko u šumama i živi nomadskim načinom života.

Sječa šuma i krčenje vegetacije bagerima potiskuje ovo pleme sve dublje u šume, a dodatnu prijetnju stvaraju i zaraze, na koje pripadnici plemena nisu imuni.

Awa (Brazil)

Od svih nabrojanih plemena, Awa se smatra najugroženijim.

Naseljavaju amazonske šume duž brazilsko-peruanske granice i od ukupno 600 pripadnika plemena svega njih 100 i dalje živi nomadskim načinom života. Najveće prijetnje njihovom opstanku su ilegalna sječa šuma i šumski požari.

Smatrajući ih dovoljno ugroženim, drugo pleme pod nazivom Guajajara, uzelo ih je pod svoju zaštitu.

Sentinelese (Otok Andaman)

Kao jedno od najizoliranijih plemena, Sentinelese naseljavaju otok Sjeverni Sentinel, teritorij kojim formalno upravlja Indija, dok u praksi domoroci uživaju potpunu autonomiju.

Pleme je poznato kao vrlo neprijateljsko prema onima koji se pokušaju iskrcati na otok, a specifično je i što se o ovom plemenu gotovo ništa ne zna, čak je i jezik kojim se sporazumijevaju potpuno neklasificiran.

Iako otok na kojem žive predstavlja zabranjenu zonu, to nije spriječilo jednog naivnog američkog misionara da se tijekom 2018. godine iskrca na otok, u namjeri da pleme preobrati na kršćanstvo. Kako se moglo očekivati, to se po njega pogubno završilo, a pleme nije pokazalo namjeru vratiti njegovo tijelo.