NAKON četiri godine smanjivanja vanjskoga duga, Hrvatsku u ovoj godini čeka eksplozija zaduživanja na inozemnom tržištu.

Prema prognozama analitičara Raiffeisena, Hrvatska bi kraj ove godine mogla dočekati s vanjskim dugom od oko 90 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što nas, kada je riječ o ukupnim dugovanjima prema inozemstvu, otprilike vraća na razinu iz 2017. godine. Rast vanjskoga duga bit će posljedica krize izazvane koronavirusom i nedostatka novca u praktično svim sektorima društva i ekonomije, u kojima će se besparica nastojati pokriti zaduživanjem i na stranim tržištima, te pada BDP-a. Stoga se može reći da će koronakriza izbrisati i ono što je proteklih godina napravljeno na smanjenju ino-zaduženosti zemlje.

Glavni generator novoga duga zemlje bit će tvrtke

Glavni generator povećanja vanjskoga duga u ovoj će godini, smatraju ekonomisti, biti poduzeća. Dvomjesečni lockdown najveći je dio tvrtki ostavio bez ikakvih prihoda, a recesija u koju tonemo dodatno će smanjiti prihode većine hrvatskih tvrtki. U takvim uvjetima, mnogim tvrtkama neće ni preostati ništa drugo nego da spas potraže u zaduživanju, pri čemu će neke od njih, posebno one veće, financijsku injekciju tražiti na stranim tržištima. Ovdje valja voditi računa o tome da su tvrtke i tijekom lockdowna imale znatne troškove poslovanja, iako su mnoge od njih ostale bez prihoda.

"Dio poduzeća će nedostatak likvidnosti pokušati riješiti zaduživanjem u inozemstvu i tako izbjeći odlazak u stečaj. Jasno je da će dijelu kompanija trebati krediti kako bi uopće opstale u ovakvoj situaciji", kaže Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Ipak, dodaje, prostor za zaduživanje vani ograničen je na veće, jače i poznatije tvrtke, dok one manje uglavnom nemaju priliku zadužiti se u inozemstvu. Stoga će one za opstanak morati koristiti ponajprije svoje unutarnje rezerve, dobit iz ranijih razdoblja i kredite domaćih banaka.

I država će se morati zaduživati, samo je pitanje kada i koliko

U ovom je trenutku još uvijek nejasno u kojoj će se mjeri sektor države u ovoj godini zaduživati u inozemstvu. Konačnu odluku o tome morat će donijeti nova vlada, ona koja će proizaći iz predstojećih izbora. Za sada, upozorava Vizek, država ne pokazuje neku veliku namjeru zaduživanja u inozemstvu u ovoj godini.

Ipak, dvomjesečno "zaključavanje" gospodarstva već je uvelike smanjilo prihode kako u državnoj blagajni, tako i u lokalnim proračunima. To je potvrdio i nedavni rebalans proračuna. Kriza u koju smo već zakoračili dodatno će srezati javne prihode, pa će se javne financije naći pod snažnim pritiskom da pošto-poto zakrpaju proračunsku rupu. Odluku o načinu njezina zatvaranja morat će donijeti nova vlada, a među mogućim rješenjima su rezanje javne potrošnje, povećanje poreza i ubrzanje privatizacije, o čemu je Index već pisao. Tu je, naravno, i mogućnost zaduženja države na domaćem ili na inozemnom tržištu, no država će kod takvih odluka morati voditi računa o tome da Hrvatska želi pristupiti eurozoni, kao i o tome što će o svemu reći međunarodne institucije i rejting-agencije. Sve to uvelike ograničava manevarski prostor države kod novih zaduženja.

"Država će se morati zadužiti vani, što će, u kombinaciji s manjim BDP-om, dovesti do rasta udjela vanjskoga duga u BDP-u", upozorava Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

Što će reći rejting-agencije?

Procjena o rastu vanjskoga duga na 90 posto BDP-a po njoj je realna, pri čemu naša sugovornica upozorava da bi konačan udio vanjskoga duga u BDP-u mogao biti i veći. Naime, u kombinaciji rasta vanjskoga duga i oštrog pada BDP-a, udio vanjskoga duga u BDP-u mogao bi skočiti i na više od 90 posto. Dio ekonomista čak je proteklih dana upozoravao da bi se vanjski dug mogao približiti i granici od 100 posto BDP-a. No, i Pribičević upozorava da će država kod odluka o zaduženju u velikoj mjeri ovisiti o ocjenama rejting-agencija, a ukazuje i na veliku neizvjesnost koja vlada na financijskim tržištima u svijetu.

Inače, podaci središnje banke pokazuju da je do rasta vanjskoga duga zemlje došlo već početkom godine, dakle prije izbijanja koronakrize. Naime, Hrvatska je inozemnim vjerovnicima krajem prošle godine dugovala ukupno oko 40,9 milijardi eura, ili 75,7 posto svog BDP-a.

Krajem siječnja, ističu analitičari Raiffeisena, vanjski se dug popeo na 41,1 milijardu eura, što je 0,6 posto više nego u prosincu. U strukturi vanjskoga duga po sektorima krajem siječnja, navode analitičari Raiffeisena u svojim analizama, najveći udio, 38,8 posto, imaju poduzeća, a slijedi država, s udjelom od 31,5 posto. Udio banaka i ostalih monetarnih institucija u vanjskom je dugu zemlje iznosio 10,8 posto.

"Snažan pad gospodarske aktivnosti utjecat će na porast udjela bruto inozemnog duga u BDP-u koji bi se mogao približiti razini od 90 posto", zaključuju u Raiffeisenu.