VIŠE od 10 milijuna stanovnika Afrike izgubilo je život tijekom vladavine belgijskog kralja Leopolda II. Kongom. Sada je uklonjen jedan njegov kip u Antwerpenu, ali ne zbog njegovih nedjela u Africi.

Prvi javni kip Leopolda II. je 1873. postavljen u Ekerenu, predgrađu Antwerpena. On je prvi koji je i uklonjen, brzo i nečujno jednog utorka u lipnju ove godine. U danima prije toga kip je u više navrata polijevan bojom i zapaljen. Pretpostavlja se da iza toga stoje aktivisti pokreta Black Lives Matter, piše DW.

"Je li zaista nestao?" pita se Uwinema, koja je u Belgiju stigla kao izbjeglica iz Ruande i kaže kako je "u šoku od sreće". Odlazak omraženog kralja namjerava kasnije zaliti šampanjcem. 

Za vrijeme kolonijalne vladavine Leopolda II. od 1885. do 1908. je, kako se procjenjuje, preko 10 milijuna stanovnika tadašnjeg Konga ubijeno ili osakaćeno zbog stravične prakse da se onima koji sakupe premalo kaučuka na plantažama odsijecaju ruke.

"Bilo je i vrijeme. Nalazimo se u 2020. Ovaj čovjek je ubio više ljudi nego Hitler", rekla je Uwinema i dodala kako se nada "da je Leopold II. sada konačno nestao".

Branda Audimba, čija majka potječe iz Konga, aktivistica je unutar pokreta Black Lives Matter i godinama se već zalaže za uklanjanje kipova Leopolda II. s javnih prostora.

"Nikada nisam vjerovala da će prvi kip pasti tako brzo", kaže.

Čišćenje, a ne uklanjanje?

No ono što kaže gradonačelnik četvrti Ekeren Koen Palinckx bi mogao biti hladan tuš za oduševljene protivnike nekima omraženog kralja. On je za DW rekao da kip Leopolda II. nije odstranjen zbog samog Leopolda II., ili barem ne u smislu u kojem to priželjkuju prosvjednici. Kip je maknut kako bi bio očišćen i restauriran.

"Ja bih ovaj kip sigurno ostavio ondje da nije bio uništen do te mjere", kaže načelnik općine, koji je ujedno i povjesničar i ima svoje viđenje odnosa prema povijesti.

"Mislim da ne možete uklanjanjem simbola kolonijalne prošlosti ukazati na nepravdu", kaže Palinckx i ukazuje na to da je ovaj kip postavljen prije nego je Leopold II. preuzeo vlast u Kongu.

"Prije dvije godine je na postolje kipa postavljena i ploča koja ukazuje na strahote u Kongu i time su žitelji Ekerena pokazali da su u mislima sa stanovnicima ove zemlje", rekao je Palinckx, koji je član stranke NVA, koja zastupa "humani nacionalizam" i zalaže se za odcjepljenje Flandrije od Valonije.

Po njemu su aktivisti svojim pokušajem uništavanja spomenika otišli predaleko.

"Budi kreativan, ali nemoj uništavati predmete koji nisu tvoji, koji su javno vlasništvo. To je crta koja se ne prelazi", rekao je.

On u razgovoru za DW nije jasno rekao da bi kip nakon restauracije u antverpenskom muzeju Middelheim mogao biti vraćen na staro mjesto, ali to nije ni isključio.

Audimba kaže da joj nije važno zašto je kip uklonjen. "Važno je da ga nema", kaže za kralja koji je, kao i aktualna britanska kraljevska obitelj, pripadao njemačkoj dinastiji Sachsen-Coburg-Gotha.

Belgijsko zatvaranje očiju

Idesbald Goddeeris, profesor na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu, kaže da će potrajati prije nego što dođe do istinskih promjena u belgijskom društvu.

"Kip je samo početak. Mnogo važniji aspekti su skriveni rasizam, diskriminacija i visoka stopa nezaposlenosti među useljenicima", kaže.

"Belgijci su nevoljni suočiti se s kolonijalnom prošlošću", kaže profesor i dodaje da je kao student na istom sveučilištu na kojem danas predaje tijekom studija "svega nekoliko minuta" bilo posvećeno ovom povijesnom razdoblju.

Opravdavanje Leopolda II. počinje tvrdnjama da je on ignorirao užase u Kongu "kako ne bi oslabio monarhiju". Osim toga, kako nastavlja Goddeeris, kritiziranje kolonijalne prošlosti se doživljava kao napad na belgijski identitet, što je opet voda na mlin nacionalista i flamanskih separatista, u čemu mnogi intelektualci ne žele sudjelovati.

Promjena kurikuluma

No s obje strane jezične granice Belgije se uskoro pripremaju promjene. Odgovorni za obrazovanje, kako na flamanskoj tako i na francuskoj strani, najavili su promjenu kurikuluma koja bi prvi put donijela potpunije tematiziranje kolonijalne prošlosti.

"Ovaj dio prošlosti je prečesto ignoriran", rekla je ministrica obrazovanja Valonije Caroline Desir.

U međuvremenu rasprava o uklanjanju spomenika Leopoldu II. ide dalje. U Bruxellesu je sakupljeno preko 70.000 potpisa kao potpora uklanjanju spomenika, a oformljena je i radna skupina koja bi se trebala baviti ovim slučajem.

Pascal Smet, državni tajnik za urbanizam, za DW je rekao da bi radna grupa trebala raspravljati o prijedlozima umjetnika kako preformirati same kipove, promijeniti kontekst i ukazati na žrtve užasa u Kongu. No on je isto tako rekao da će, ako radna grupa zaključi kako kipove treba ukloniti, izdati naredbu za njihovo uklanjanje.