AMERIČKI senator Bernie Sanders skupa s kolegama senatorima Edom Marleyem i Kirsten Gillibrand predložio je Zakon o oporezivanju milijardera.

Po tom bi zakonu milijarderi morali predati milijarde dolara koje su zaradili tijekom pandemije koronavirusa.

Sanders je na Twitteru objavio kako smatra da se više ne smije dopuštati da troje najbogatijih ljudi u SAD-u ima više novca od najsiromašnijih 50 posto ljudi, u vrijeme kada preko 30 milijuna Amerikanaca gubi posao i kada je 91 milijun ljudi ili bez zdravstvenog osiguranja ili s minimalnim osiguranjem.

Zakon naziva “Natjerajmo milijardere da plate”

Prijedlog Zakona naziva “Natjerajmo milijardere da plate” nametnuo bi im jednokratni porez od 60 posto na zaradu koju su ostvarili od 18. ožujka 2020. do 1. siječnja 2021. godine.

Tim bi se sredstvima pak pokrivali troškovi liječenja za sve Amerikance u razdoblju od godinu dana. S današnjim danom bi se tim porezom uprihodila 731 milijarda dolara za državu i to od strane 467 milijardera. 

Ako prođe, ipak, zakon bi im oporezivao sve stečeno do kraja godine.

Najviše bi bili pogođeni poslovni titani čije se bogatstvo značajno povećalo tijekom pandemije, javlja CNBC i navodi Walmart i Amazon kao primjere, budući da su njihove dionice značajno porasle jer su se Amerikanci oslanjali na njihove usluge tijekom pandemije i ostanka doma.

To je pak doprinijelo gomilanju milijardi dolara za najveće dioničare tih tvrtki, Jeffa Bezosa iz Amazona te obitelj Walton koja je osnovala Walmart. 

Koliko bi ih koštao ovaj zakon? 

CNBC je objavio i koliko bi milijarderi morali platiti za zaradu od 18. ožujka do 5. kolovoza. Podaci se temelje na priopćenju za medije koje su izdali senatori.

• Jeff Bezos iz Amazona bi platio jednokratni porez u iznosu od 42,8 milijardi dolara. 
• Elon Musk iz Tesle bi platio 27,5 milijardi dolara.
• Mark Zuckerberg iz Facebooka bi platio 22,8 milijardi dolara.
• Obitelj Walton, osnivač Walmarta, platila bi 12,9 milijardi dolara. 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.