IRANSKI ultrakonzervativni kandidat Ebrahim Raisi vodi na predsjedničkim izborima u Iranu nakon što je prebrojano 90 posto glasova, javlja tamošnje ministarstvo unutarnjih poslova.

Brojanje glasova još traje, ali je Raisi do sada skupio 62 posto. 

Za njega je glasalo gotovo 18 milijuna Iranaca, od njih ukupno 28 milijuna koji su izašli na izbore. 

Oko 59 milijuna ih je imalo pravo glasa. 

Podsjetimo, vrhovni iranski vođa Ali Hamnei jučer je svojim glasanjem službeno otvorio birališta. 

Građani Irana biraju novog predsjednika zato što se sadašnji predsjednik Hasan Rohani više ne može kandidirati. Naime, nakon dva uzastopna četverogodišnja mandata više se ne može kandidirati za predsjedničku poziciju.

Apatija među biračima

Među biračima je raširena apatija. 

"Svejedno je hoću li glasati ili ne, netko je već izabran. Oni organiziraju izbore za medije", rekao je jedan teheranski trgovac AFP-u.

Gotovo 600 kandidata, među njima i 40 žena, prijavilo se za izbore. 

Međutim, na kraju je odobreno tek 7 kandidata, a uoči izbora otpala su još tri. 

Inače, vijeće koje je odlučivalo o kandidatima sastoji se od 12 pravnika i teologa. 

Ovakav rezultat bio je očekivan, a među Raisijevim protukandidatima su bivši čelnik Revolucionarne garde Mohsen Rezaj, ultrakonzervativni bivši pregovarač za nuklearni program Said Džalil te Abdolnaser Hemmati. 

Važno je istaknuti kako je Raisi Hamneijev kandidat, na izborima je zabilježena slabija izlaznost, a brojni su kandidati diskvalificirani. 

Raisi, koji je trenutno pod američkim sankcijama, istaknuo se kao predvodnik nakon što je izborno nadzorno tijelo zabranilo kandidaturu svim ozbiljnijim rivalima.

Analitičari su glasanje opisali kao najnekonkurentnije izbore u zemlji od uspostave Islamske Republike 1979. godine. 

Na prošlogodišnje parlamentarne izbore nije se odazvalo 57 posto birača pa su konzervativci odnijeli premoćnu pobjedu nakon što su tisuće uglavnom reformističkih i umjerenih kandidata diskvalificirane.

Raisi je zasad dobio 17.8 milijuna glasova. 

"Nadam se da će vaša vlada pod vodstvom vrhovnog čelnika ajatolaha Alija Hamneija donijeti utjehu i prosperitet našoj naciji", rekao je kandidat Abdolnaser Hemmati, inače bivši šef središnje iranske banke. 

Žestok kritičar Zapada

Predsjednik Irana na odlasku, Hassan Rouhani, umjesto čestitke Raisiju, čestitao je narodu Irana i vrhovnom vođi.

"Zato što još uvijek nije službeno najavljeno, odgodit ću službenu čestitku. Ipak, jasno je tko je dobio najviše glasova", rekao je Rouhani.  

Raisi je inače žestok kritičar Zapada. Khamnei ga je 2019. postavio za šefa pravosuđa, a brojni kritičari ga napadaju zbog dugogodišnjeg kršenja ljudskih prava. 

Naime, Raisi je 1988. bio član "panela smrti", vijeća koje je nadziralo masovno pogubljenje oko 5000 političkih zatvorenika. U vijeću je bilo četvero ljudi. 

Neki iranski mediji smatraju ga mogućim nasljednikom ajatolaha Hameneija.

Raisijeva pobjeda značila bi da bi se, nedugo nakon što je demokrat Joe Biden smijenio Trumpa u Bijeloj kući, klatno u Teheranu moglo nagnuti na drugu stranu.

Analitičari smatraju da to vjerojatno neće dovesti do obustave pregovora u Beču o nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama – Britanijom, Kinom, Francuskom, Njemačkom i Rusijom, od kojih su neke u zadnje vrijeme pokušale posredovati između Irana i SAD-a.

Bolne posljedice Trumpovih sankcija, koje su izazvale kolaps iranske valute, galopirajuću inflaciju i spiralu nezaposlenosti, izborna su tema oko koje se svi slažu i sva sedmorica predsjedničkih kandidata smatraju da bi se Iran trebao vratiti nuklearnom sporazumu kako bi se sankcije ukinule.

Interna odluka da se pokuša oživjeti sporazum "nadilazi frakcijske borbe", rekao je Clement Therme, znanstvenik Europskog sveučilišnog instituta u Italiji.

U televizijskoj debati uživo Raisi je izbjegao sukob s reformistima, fokusirajući se umjesto toga na gospodarske probleme.

Hoće li Raisi nastaviti Rohanijevu politiku?

Iako je Raisi, kao i svi drugi kandidati tijekom predizborne kampanje oštro kritizirao nuklearni sporazum iz 2015., on je ipak naglasio da ga se namjerava pridržavati. Čini se da on shvaća da će kao predsjednik njegova politika morati uzeti u obzir i lošu ekonomsku situaciju, koja bi se poboljšala ako bi se SAD vratio sporazumu i ukinuo sankcije.

Muhamad Džavad Zarif, ministar vanjskih poslova pod aktualnim predsjednikom Rohanijem, trenutno predvodi iransku delegaciju na međunarodnim pregovorima u Beču o oživljavanju nuklearnog sporazuma. Iranci su do sada vodili samo posredne pregovore s američkim diplomatima uz pomoć predstavnika EU.

Mnogi promatrači, međutim, vjeruju da će Zarif zaključiti razgovore prije nego što sljedeći iranski predsjednik stupi na dužnost u kolovozu. Iranski mediji također sugeriraju da je Zarif imao zadatak lobirati na marginama razgovora u Beču da se Raisijevo ime ukloni s američkih i europskih popisa sankcija.

Vrhovnu vlast u Iranu od 1979. zapravo ima vjerski vođa. Najprije je to bio Ruhollah Homeini, a danas je to Ali Hamnei. Predsjednik države ima znatan utjecaj na pitanja koja se kreću od industrijske do vanjske politike.