NAJPOZNATIJI hrvatski kockar Jušte Puharić, kako za Index tvrdi njegov odvjetnički tim, pokrenuo je pred Hrvatskom narodnom bankom zahtjev da se pokrene postupak likvidacije Hrvatske poštanske banke jer mu je temeljem pravomoćne sudske presude dužna 30 milijuna kuna.

Dakle, Općinski građanski sud u Zagrebu presudio je 30. studenoga prošle godine, a drugostupanjskom presudom potvrdio je Županijski sud u Varaždinu 27. svibnja 2021. godine kako je Hrvatska poštanska banka dužna isplatiti Puhariću 12.677 milijuna kuna. S kamatama i sudskim troškovima dugovanje iznosi približno 30 milijuna kuna.

Zakašnjela prodaja dionica

Puharić, kojega zovu i kraljem ruleta, pod povećalo javnosti dospio je nakon što se saznalo da je bivšem čelniku Hrvatskog nogometnog saveza Davoru Šukeru posudio osam milijuna kuna. Veliki novac je navodno zaradio igrajući rulet diljem Europe, gdje je VIP gost u najvećim kockarnicama. Novac je uložio u tvrtke i nekretnine. 

HPB je tužio zbog štete prouzročene zakašnjelim izvršenjem naloga na prodaju dionica koje su se nalazile na skrbničkom računu kod banke kao sredstvo osiguranja za povrat kredita. Sudskom presudom stoga je dokazano kako je zakašnjela prodaja dionica rezultirala znatno nižim prodajnim cijenama od onih koje bi se postigle pravodobnom prodajom.

U svakom slučaju, 1. srpnja zaprimljena je drugostupanjska presuda, a budući da u roku od 15 dana Puhariću novac nije isplaćen, on je, tvrdi njegov odvjetnički tim, odlučio pokrenuti postupak prisilne likvidacije Hrvatske poštanske banke, koja je inače u državnom vlasništvu.

HPB se pohvalio milijardama s kojima raspolaže

Obratili smo se HPB-u s pitanjem zašto novci Puhariću nisu isplaćeni te znači li to da banka ne posluje likvidno i solventno, odnosno ima li te novce na računu. Pitali smo ih i kako komentiraju zahtjev Puharića koji je pred Hrvatskom narodnom bankom pokrenuo postupak likvidacije.

"Navod da je gospodin Jušte Puharić "pokrenuo postupak likvidacije" je sasvim neutemeljen. Nad Bankom nije podnesen prijedlog za likvidaciju niti su za to ispunjene ikakve zakonske pretpostavke. Takav prijedlog bio bi u nadležnosti Hrvatske narodne banke, a u odnosu na Banku nisu ispunjeni razlozi za njegovo podnošenje. Sukladno javno objavljenim financijskim izvještajima, Banka je na dan 30. lipnja 2021. godine raspolagala s preko 10 milijardi kuna visoko likvidnih sredstava i preko 3 milijarde kuna na računima te Banka kontinuirano održava adekvatnu razinu visoko likvidnih sredstava", stoji u odgovoru Hrvatske poštanske banke.

"Banka se ne slaže s presudom te je smatra pogrešnom, zbog čega koristi raspoložive mehanizme pravne zaštite. Nakon što se isti iscrpe, Banka će bez odgode postupiti sukladno konačnom ishodu", dodali su.

"Plasiranje ovakvih netočnih informacija u javnost Banka karakterizira isključivo pokušajem stvaranja pritiska da odustane od daljnjih mehanizama pravne zaštite. Ističemo da Banka za sve sudske sporove provodi rezerviranja sukladno važećoj regulativi i pod nadzorom Hrvatske narodne banke, što je sukladno važećim propisima provela i u odnosu na ovaj konkretan spor", napisali su iz Hrvatske poštanske banke.

Odvjetnik Vlado Lalić: Ovime se otvara dodatno pitanje zakonitosti poslovanja HPB-a

Kontaktirali smo Puharićevog odvjetnika Vladu Lalića.

"Nakon što smo godinama u ime naše stranke, g. Jušte Puharića, vodili parnični postupak za naknadu štete, isti je okončan donošenjem pravomoćne sudske presude kojom je banci naloženo da u roku od 15 dana plati štetu koja na današnji dan zajedno sa zateznim kamatama i troškovima iznosi približno 30.000.000,00 kn. Protiv pravomoćne sudske presude nije moguće korištenje redovnih pravnih lijekova, već samo izvanrednih pravnih lijekova koji ne odgađaju obvezu plaćanja prema pravomoćnoj sudskoj presudi. Budući da je plaćanje sukladno presudi izostalo, naše odvjetničko društvo u ime gospodina Jušte Puharića podnijelo je Hrvatskoj narodnoj banci, kao zakonom ovlaštenom predlagaču, zahtjev da pokrene postupak likvidacije HPB d.d. zbog njene nemogućnosti da izvršava svoje dospjele obveze", rekao nam je Lalić.

"Neplaćanjem dospjele obveze došlo je do povrede zakonske obveze banke na poslovanje u skladu s načelima likvidnosti i solventnosti, a što predstavlja zakonsku osnovu za pokretanje postupka prisilne likvidacije kreditne institucije, te smo se upravo zbog ovog razloga obratili Hrvatskoj narodnoj banci kao supervizoru i ovlaštenom predlagaču u postupku prisilne likvidacije. Činjenica da HPB po dospijeću nije podmirio potraživanje koje proizlazi iz sudske odluke govori u prilog tome da ista nije rezervirala sredstva za slučaj gubitka sudskog postupka, a što je sukladno zakonskim propisima bila dužna učiniti već donošenjem prvostupanjske odluke kojom joj je nepravomoćno naloženo plaćanje znatnog novčanog iznosa", navodi odvjetnik.

"Ovime se otvara pitanje zakonitosti poslovanja HPB-a"

"Ovime se otvara dodatno pitanje zakonitosti poslovanja HPB-a i ispravnosti javno prezentiranih financijskih izvještaja, što je HNB također dužan nadzirati. Da je banka zaista izvršila dužne rezervacije, onda bi i izvršila plaćanje po presudi, a ne bi se izlagala daljnjim zateznim kamatama, troškovima i sankcijama od strane HNB-a. Do današnjeg dana nismo zaprimili povratnu informaciju od strane Hrvatske narodne banke u vezi radnji poduzetih povodom našeg prijedloga. Smatramo da je bitno da Hrvatska narodna banka što prije ispita razloge nepodmirenja dospjele obveze, te razmjere nelikvidnosti i/ili nesolventnosti banke jer se radi o potencijalno opasnoj situaciji za klijente banke i bankarski sustav u cjelini. U slučaju da nadzor HNB-a utvrdi da razlog nepodmirenja dospjele obveze po sudskoj presudi nije stvarna nelikvidnost i/ili nesolventnost banke, tada se postavlja pitanje razloga zbog kojeg banka krši zakon i ne poštuje pravomoćnu sudsku odluku", zaključuje naš sugovornik.

"Nepoštivanjem sudske presude, protiv koje ne postoji pravni lijek koji bi odgodio njeno izvršenje, izravno se krši odredba čl. 98. Zakona o kreditnim institucijama koja obvezuje banke da posluju tako da su u svakom trenutku sposobne i dužne pravodobno ispunjavati dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti) te da su dužne biti trajno sposobne ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti), što u konkretnoj situaciji definitivno nije slučaj, bez obzira na razloge neplaćanja", objasnio je.

"Već sada iznos zateznih kamata premašuje iznos glavnice, za to je kriva uprava banke"

Podsjetio je da je u tijeku reizbor članova Uprave ove banke. Radi se o Marku Badurini, Anti Mihaljeviću i Ivanu Soldi.

"Nepoštivanje pravomoćne sudske presude, osim što uzrokuje daljnju štetu našoj stranci, ujedno uzrokuje i daljnje povećanje obveze banke u koju je investiran državni novac poreznih obveznika. Već sada iznos zateznih kamata premašuje iznos glavnice, za što krivicu snosi isključivo uprava banke. Budući da je pred HNB-om upravo u tijeku postupak izdavanja odobrenja za reimenovanje članova uprave na novo mandatno razdoblje, smatramo da je u tom postupku potrebno uzeti u obzir činjenicu da postojeća uprava vodi poslovanje banke na način da ne postupa po pravomoćnim sudskim odlukama, pravodobno ne podmiruje dospjele obveze, odnosno ne upravlja bankom prema načelima likvidnosti i solventnosti, što je krajnje nedopustivo jer podriva povjerenje u bankarski sustav čija opstojnost ovisi isključivo o povjerenju korisnika bankovnih usluga", zaključio je.    

Evo što kažu iz HNB-a

O ovom slučaju smo uputili upit i HNB-u. Odgovor prenosimo u cijelosti.

"Sukladno članku 9. stavku 1. Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom može podnijeti samo Hrvatska narodna banka i to zbog razloga propisanih u članku 13. stavku 2. tog Zakona, dok je za donošenje odluke o pokretanju prisilne likvidacije protiv kreditne institucije nadležan Trgovački sud u Zagrebu. Dakle, nitko osim Hrvatske narodne banke nije ovlašten podnijeti prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije, pa tako ni fizička osoba koju spominjete u Vašem upitu", napisali su.

"Hrvatska narodna banka provodi superviziju kreditnih institucija u skladu sa zakonskim ovlastima, a u pogledu kreditne institucije koju spominjete ističemo da Hrvatska narodna banka nije utvrdila da bi bili ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka prisilne likvidacije nad tom institucijom budući da niti joj je račun blokiran po nalogu Financijske agencije, niti je Hrvatska narodna banka utvrdila postojanje objektivnih okolnosti koje upućuju da ova kreditna institucija uskoro neće moći ispunjavati dospjele obveze. Banka je stabilna i ima adekvatne rezerve likvidnosti i razinu kapitala", navode iz HNB-a