PRVI ratni posjet Ukrajini predsjednika Francuske, premijera Italije i kancelara Njemačke, uz predsjednika Rumunjske, dogodio se u možda nikad težim trenucima za tu zemlju - barem od prvih dana ruske invazije, kad se činilo da bi sam Kijev mogao brzo pasti ili završiti pod opsadom.

Njihov domaćin, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, nazvao je to "povijesnim danom", budući da su čelnici ovih triju najvećih zemalja članica Europske unije tom prigodom javno podržali davanje statusa kandidatkinje za članstvo u EU njegovoj zemlji. Taj je status u petak službeno preporučila i Europska komisija, što je Zelenskij pozdravio kao korak koji će pomoći Ukrajini da pobijedi Rusiju. 

No za razliku od političke podrške pridruživanju "europskoj obitelji", Emmanuel Macron, Olaf Scholz i Mario Draghi nisu Zelenskom obećali dodatnu pomoć u teškom naoružanju, bar ne u onom razmjeru koji je potreban da bi ukrajinska vojska konačno zaustavila brutalnu rusku ofenzivu u Donbasu, kako izvještava New York Times.

>> Šefovi europskih država podržavaju ulazak Ukrajine u EU

Dok su Macron i Scholz pričali o europskom zajedništvu, Donbas je gorio

Europski lideri pokušali su u sklopu ovog posjeta suzbiti sve snažniju percepciju da žele da Ukrajina što prije završi rat za pregovaračkim stolom, čak i ako to znači predavanje znatnog dijela teritorija. Macron je tako iz Kijeva u četvrtak poručio: "Europa je uz vas i ostat će tako dok god bude potrebno, sve do pobjede" te da ni "Francuska ni Njemačka neće voditi pregovore za Ukrajinu".

I Scholz, koji je već mjesecima na meti kritika da oklijeva i odbija poslati Ukrajini ozbiljnu vojnu pomoć, naglasio je da samo Ukrajina "može odlučiti što je ispravno u kontekstu sporazuma o miru od kojeg smo, nažalost, još uvijek jako, jako daleko". Draghi je pak poručio da ukrajinski narod svaki dan brani vrijednosti demokracije i slobode na kojima se temelji europski projekt, "naš projekt".

Kontrast diplomatske pompe i zvučnih poruka zajedništva Europe s Ukrajinom u Kijevu s razaranjem i stradanjem koje se u to vrijeme nastavljalo u Donbasu - od gotovo osvojenog Severodonjecka, čija sudbina sve više izgleda kao repriza pada Mariupolja, nadalje - dao je cijeloj stvari gotovo nadrealnu notu.

"Cijenimo podršku koju nam već pružaju partneri, očekujemo nove isporuke, prvenstveno teškog naoružanja, modernog raketnog topništva, proturaketnih obrambenih sustava. Svaki dan kašnjenja ili odgođenih odluka prilika je za rusku vojsku da ubije Ukrajince ili uništi naše gradove", ponovio je Zelenskij po tko zna koji put.

Welt: Draghi, Scholz i Macron nagovarali Zelenskog na pregovore s Putinom

No čini se da su se europski lideri opet oglušili na ovaj apel, čak i kad im je iznesen licem u lice. Štoviše, njemački list Welt piše da su Draghi, Scholz i Macron iza zatvorenih vrata vjerojatno nagovarali Zelenskog da krene pregovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi završio rat. Njihov glavni motiv, prema Weltu, je zabrinutost sve ozbiljnijom ekonomskom situacijom i dramatičnom inflacijom u Europi, što je djelomično posljedica opsežnih sankcija Rusiji.

"Za ukrajinskog predsjednika posjet je bio... ugodan. Međutim, možda je to prije uvertira u noćnu moru. Europski ‘trio’ [Scholz, Macron, Draghi] zalaže se za pragmatično, brzo i ... najisplativije mirovno rješenje", zaključio je novinar Welta Crristoph Schiltz.

Ipak, anketa Europskog vijeća za vanjske odnose, objavljena ovog tjedna, sugerira da lideri Njemačke, Francuske i Italije samo odražavaju stavove svojih glasača. Prema rezultatima iz 10 europskih zemalja, 35% ispitanika želi kraj rata što je prije moguće, dok samo 22% želi pravdu, odnosno da Rusija bude kažnjena, a da Ukrajina povrati svoj teritorij. A dok je najviše onih koji žele pravdu u Poljskoj (41%), najviše onih koji žele mir (pod svaku cijenu) je u Italiji (52%) Njemačkoj i Rumunjskoj.

Macron obećao još 6 samohodnih haubica, Draghi i Scholz ništa?

Najznačajnije novo obećanje bilo je ono o šest dodatnih samohodnih haubica Caesar iz Francuske, povrh 12 već isporučenih. Ipak, očekuje se da će nova vojna pomoć biti obznanjena na skorom NATO summitu u Madridu krajem mjeseca. 

Za to vrijeme, SAD je obećao još milijardu dolara vojne pomoći, što će uključivati još 18 haubica M777, povrh 108 već isporučenih, i 36 tisuća granata kalibra 155 mm za njih. To će Ukrajincima itekako dobro doći, budući da upozoravaju da su već skoro ostali bez streljiva za svoje staro topništvo sovjetske proizvodnje, ali vjerojatno neće biti dovoljno. 

Obećane višestruke raketne sustave HIMARS iz SAD-a i Velike Britanije i dalje čekaju. No neki ukrajinski vojni zapovjednici otkrili su za Guardian i da nemaju osnovne opreme kao što su aparati za kriptiranu radiovezu ili noćna i druga optika. A neki časnici izrazili su i za portal US News svoju frustraciju nedostatkom artiljerije i dronova kojima bi vršili protubaterijsku paljbu na rusku artiljeriju. 

Michael Kofman: Borbe bi mogle potrajati još mjesec ili dva prije nego se obje strane iscrpe

Da se Ukrajina vjerojatno nalazi u najopasnijoj fazi rata upozorio je u razgovoru za specijalizirani portal War on the Rocks, objavljenom ovog tjedna, i Michael Kofman, istaknuti stručnjak za rusku vojsku i direktor istraživačkog programa u Programu ruskih studija u američkom institutu CNA.

Kofman kaže da su Rusi uglavnom zauzeli područje sjeverno od strateški bitne rijeke Sjeverni Donjec, ali da nisu bili previše uspješni u prodoru na jug i jugozapad iz Izjuma (grada u Harkivskoj oblasti koji im je trebao biti platforma za napredovanje prema Slavjansku i Kramatorsku) te da nisu ostvarili znatniji napredak sjeverno od Popasne (gradića u Luhanskoj oblasti, koji je trebao biti platforma za okruživanje Lisičanska i Severodonjecka). 

>> Je li Ukrajina pred porazom?

Kofman zaključuje da je ruska ofenziva u Donbasu sve sporija, ali i dalje napreduje, te da bi se borbe mogle nastaviti još mjesec ili dva prije nego obje strane postanu previše iscrpljene - ali naglašava da je to teško predvidjeti.

Rusi su se u prvim tjednima rata borili na potpuno drukčiji način i zbog toga trpjeli teške gubitke, a sada su se, u drugoj fazi rata, vratili na svoju konvencionalnu strategiju, uz primarno artiljerijski rat, smatra Kofman. U isto vrijeme, sve je upitnije koliku vojnu pomoć Ukrajinci mogu ubuduće očekivati, i zbog političke volje i zbog ograničenih zaliha europskih zemalja. Usto, održavanje dobivenog zapadnog naoružanja kratkoročno će biti ozbiljan problem. 

Kofman: Rusija vjeruje da je ovo borba volje i da je vrijeme na njenoj strani

Dugoročna vojna ravnoteža i dalje je u korist Ukrajine, ali to itekako ovisi o nastavku zapadne vojne potpore i uspješnoj tranziciji na teško naoružanje NATO-standarda. Rusija pak vjeruje da je ovo prije svega borba volje, da je vrijeme na njenoj strani i da će s vremenom slomiti otpor Ukrajinaca. Usto, velika ukrajinska protuofenziva nije vjerojatna u skorije vrijeme nakon ovolikih gubitaka, prognozira Kofman. 

Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Maljar ovog se tjedna požalila da je njena zemlja dobila samo 10% oružja koje je zatražila od zapadnih zemalja kako bi se obranila od ruske agresije te izjavila: "Koliko god naša vojska bila profesionalna, bez pomoći zapadnih partnera nećemo moći pobijediti u ovom ratu."

"Moramo znati jasne rokove (za isporuku) jer za svaki dan kašnjenja govorimo o životima ukrajinskih vojnika i civila", objasnila je, aludirajući na strahovite gubitke koje ukrajinske snage trpe u surovoj bitci za Donbas, regiju na istoku Ukrajine koju ruski separatisti svojataju kao teritorij svojih samoproglašenih i nepriznatih Narodnih Republika Donjeck i Lugansk.

Savjetnik Zelenskog: Gine nam 200 do 500 vojnika na dan

A nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio da na dan gine do 100 ukrajinskih vojnika, a njegov savjetnik Mihajlo Podoljak prošli tjedan iznio još višu procjenu o 100 do 200 poginulih dnevno, drugi savjetnik predsjednika i glavni ukrajinski pregovarač s Rusijom David Arahamija iznio je ovaj tjedan procjenu od čak 1000 ubijenih ili ranjenih na dan, od čega 200 do 500 ubijenih, što je prenio portal Axios.

Arahamija je objasnio da se broj žrtava značajno povećao u posljednja dva tjedna na bojištu u Donbasu. Ipak, naglasio je da je Ukrajina regrutirala oko milijun ljudi u oružane snage te da ima kapacitet da regrutira još oko dva milijuna, tako da se može nastaviti boriti u Donbasu i drugdje. 

Bilo kako bilo, riječ je o gotovo nepojmljivim gubicima čiji razmjeri podsjećaju više na Prvi i Drugi svjetski rat nego na moderne sukobe. Za pretpostaviti je kako ukrajinski dužnosnici otvoreno iznose ove katastrofične brojeve kako bi izvršili što veći pritisak na zapadne saveznike, odnosno partnere.

Arahamija ovih dana predvodi delegaciju u Washington, gdje će lobirati da se Ukrajini pošalje više oružja. Iako iznos od 40 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći koji je američki predsjednik potpisao za Ukrajinu prošlog mjeseca zvuči impozantno, Arahamija je napomenuo da naoružanje iz tog paketa vrlo postepeno pristiže u Ukrajinu. 

"Imamo ljude koji su obučeni za napad, za protunapad, ali za ovo nam je potrebno oružje", apelirao je i ovaj savjetnik Zelenskog. Rat s Rusijom opisao je kao "jednu od najvećih borbi 21. stoljeća", priznajući da je ukrajinska pregovaračka pozicija trenutno "prilično slaba" te da je prije pregovora moraju "na neki način preokrenuti". 

Američki vrhovni zapovjednik: Ukrajinci trpe ovolike žrtve jer se bore za opstanak svoje zemlje

Američki zapovjednik združenog stožera oružanih snaga general Mark Milley, koji je također upitan o ukrajinskim vojnim gubicima na sastanku ministara obrane članica NATO-a u Bruxellesu u srijedu, upozorio je da su takve procjene "izvanredno teške", ali da se američka procjena vrti oko 100 poginulih i 100 do 300 ranjenih na dan.

Na pitanje jesu li takvi gubici održivi za ukrajinsku vojsku, general Milley dao je znakovit odgovor: "Za Ukrajinu je ovo egzistencijalna prijetnja. Oni se bore za samo preživljavanje svoje zemlje. Dakle, vaša sposobnost da podnesete patnju, vaša sposobnost da podnesete žrtve izravno je proporcionalna cilju koji se želi ostvariti. A ako je cilj koji treba dobiti opstanak vaše zemlje, onda ćete to izdržati."

>> Ukrajinski dobrovoljci se žale: Kijev ne želi čuti istinu, mi ovdje smo s*ebani

Naravno, ovakva izjava poslužit će kao materijal proruskim komentatorima da još jednom ponove efektnu, ali već više nego izlizanu doskočicu - da se Amerika i Europa bore protiv Rusije do zadnjeg Ukrajinca. Ali Kijev je taj koji ne želi pregovarati s Moskvom i raditi kompromise s vlastitim teritorijem za čiju su obranu već podnijeli goleme žrtve, dok je iz zapadne Europe sve osjetniji pritisak da napravi upravo to. 

No koliki god moral ukrajinskih snaga bio - a imamo izvještaje prema kojima i on, uslijed strahovitih gubitaka i nedovoljnog naoružanja i obuke ozbiljno pada u nekim jedinicama - pitanje je hoće li ukrajinska vojska biti sposobna za daljnje vojne operacije ako se rat oduži još mjesecima. Isto pitanje, doduše, vrijedi i za rusku stranu.