DUG OPĆE države krajem travnja ove godine iznosio je 356.1 milijardu kuna, što je za 18 milijardi kuna ili 5.3 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), a analitičari Raiffeisenbank Austrie (RBA) očekuju na razini cijele godine nastavak njegova rasta u apsolutnom iznosu uslijed rastućih potreba za financiranjem.

Prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom i unutarnjeg i inozemnog duga, pokazuju zadnji podaci HNB-a.

Inozemni dug uvećan za 10.4 milijarde kuna

Tako je unutarnji dug veći za 7.6 milijardi kuna ili 3.5 posto u odnosu na kraj travnja 2021. godine te iznosi 225.9 milijardi kuna.

Istodobno, inozemni dug uvećan je za 10.4 milijarde kuna ili 8.7 posto, na 130.1 milijardu kuna, a njegov rast posljedica je travanjskog izdanja euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1.25 milijardi eura. To odražavaju i podaci o rastu duga opće države i na mjesečnoj razini, i to za 13.55 milijardi kuna.

"S obzirom na to da su sredstva prikupljena izdavanjem euroobveznica korištena za refinanciranje euroobveznice koja je dospjela 30. svibnja 2022., već u svibnju očekujemo smanjenje na promatranoj stavki", ističu iz RBA. 

RBA: Očekujemo zadržavanje manjka opće države na razini od tri posto BDP-a

Na razini cijele godine, pak, očekuju nastavak rasta duga opće države u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za financiranjem, pri čemu prije svega misle na pojačane pritiske na strani rashoda proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, što je pak i posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike.

"Međutim, nastavak oporavka gospodarske aktivnosti zadržavat će omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u godinama pred nama. Iako se fiskalni rizici povećavaju, očekujemo zadržavanje manjka opće države na razini od tri posto BDP-a", zaključuju iz RBA.  

Vlada očekuje da bi do kraja godine udio javnog duga u BDP-u trebao iznositi 76.2 posto BDP-a ili 3.6 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu.