HRVATSKA je pala na manje od 3.9 milijuna stanovnika, prema konačnim rezultatima popisa stanovništva 2021. godine. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48.17%) i 2.006.704 žene (51.83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9.64%.

U 30 godina smo izgubili smo više od jednog Zagreba

Ako gledamo podatke od 1991., odnosno od uspostave hrvatske neovisnosti, trend je još porazniji. U tih trideset godina pad je konstantan, a izgubili smo točno 912.432 stanovnika, što je više od cjelokupnog stanovništva Zagreba. Od 1991., kada je u Hrvatskoj živjelo 4.784.265 stanovnika, do danas izgubili smo 18.7 posto stanovništva. Hrvatska je davne 1953. imala više stanovnika nego danas - 3.936.022. Posljednji popis na kojem smo imali manje stanovnika bio je 1948. godine.

Plenković u siječnju za pad broja stanovnika okrivio ulazak u EU

Plenković je u siječnju pri objavi preliminarnih rezultata popisa stanovništva kao uzrok tome naveo ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatsku je, podsjetimo, zadesio veliki val iseljavanja nakon ulaska u EU, pogotovo 2014. i 2015. godine. U zadnjem valu iseljavanja državljani Hrvatske uglavnom su kao mjesta za novi život birali Irsku i Njemačku.

Premijer je tada sugerirao da je riječ o "širim trendovima" pritom, po svemu sudeći, misleći na trendove iseljavanja stanovništva iz zemalja istočne Europe. To se posebice odnosi na one zemlje koje su u međuvremenu ušle u EU. 

U sljedećim grafovima vidjet ćemo usporedbu istočnoeuropskih zemalja po pitanju demografske slike, odnosno kako stoji Hrvatska u toj političkoj, ekonomskoj i demografskoj tranziciji. Zemlje koje smo uvrstili u ovu komparativnu analizu su: Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Češka, Litva, Latvija i Estonija.

Podsjetimo kada su ove zemlje ušle u EU:

• Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Litva, Latvija i Estonija - 2004.
• Rumunjska i Bugarska - 2007.
• Hrvatska - 2013.

Evo kako se broj stanovnika kretao u tim zemljama, kao i u samoj Hrvatskoj, u proteklih trideset godina.

Kao što vidimo, broj stanovnika se od 1990. do danas povećao, i to skromno, samo u Sloveniji (s 1.996.337 na 2.108.077), Slovačkoj (s 5.287.663 na 5.459.781) i Češkoj (10.362.102 na 10.701.777). U svim ostalim zemljama se smanjio, u nekima i znatno. Bugarska je među najgorima - ima čak 1.850.760 stanovnika manje.

No koliki je taj pad stanovništva, bolje se vidi uspoređujući ga u postocima, a ne u apsolutnim iznosima.

Samo tri zemlje imaju veći gubitak stanovništva od nas

Kao što vidimo u sljedećem grafu, zemlje s najvećim padom stanovništva su: Litva (24.31%), Bugarska (21.1%), Hrvatska (18.7%) i Rumunjska (17.34%). 

Ovdje vidimo i da je, osim Slovenije, Slovačke i Češke koje imaju rast, relativno dobro prošla i Mađarska koja ima pad od samo 6.21%. Zabrinjavajuće je i što je Hrvatska, osim Rumunjske, prestigla i Estoniju po padu broja stanovnika, iako je ta baltička zemlja do prije desetak godina stajala mnogo lošije od nas.

Hrvatska nije najgora u istočnoj Europi po demografskom padu. No podaci pokazuju da zemlje poput naših susjeda Slovenije i Mađarske stoje daleko bolje od nas.