PREMIJER Andrej Plenković poručio je danas kako vlada kod arbitražnog sporazuma u slučaju Franak nikada i ni na koji način nije žrtvovala interes 55 tisuća oštećenih građana.

Vlada je spriječila mogući težak financijski udar da su ti arbitražni postupci završili negativnim skorom, odgovorio je premijer Sandri Benčić (ZLB), koju je zanimalo je li pitanje obeštećenja konvertiranih kredita u francima bilo predmet razgovora, ali i arbitražnog sporazuma s bankama. Plenković je u saborskom aktualnom prijepodnevu naglasio da vlada ni u jednom trenutku nije ulazila u pravni odnos banaka i štediša.

Plenković: Vlada je spriječila potencijalne velike štete

"Ono što vlada jest napravila je da je spriječila potencijalne velike financijske štete da su arbitražni postupci završili negativno za Hrvatsku. Apsolutno ništa što je u hrvatskom interesu pritom nije žrtvovala", kazao je.   

"I ništa nije kompromitirano, ništa nije učinjeno nauštrb hrvatskih institucija, građana i proračuna", rekao je premijer, koji je odgovorio i na zahtjev Benčić da se dokumenti javno objave. "Pitajte DORH, pogledajte praksu koja postoji", poručio je zastupnici koja je pozvala vladu da objavi arbitražni sporazum.

"Kad već tvrdite da nije bilo trgovanja, objavite ga, jer se očito vlada nema čega sramiti", rekla je premijeru, koji je i nju prozvao jer nije glasala za misiju pomoći Ukrajini.

Prkačin prozvao Plenkovića jer je išao na domjenak SNV-a

Ante Prkačin (DP) prozvao je premijera što je išao na "cirkus u Westin", odnosno domjenak SNV-a za pravoslavni Božić. "Poziv SNV-a postoji na hrvatskoj političkoj sceni gotovo zadnjih 30 godina, na njega idem sve vrijeme kao predsjednik vlade, a tamo dolaze i predstavnici drugih političkih stranaka, dolaze brojni akteri i razgovaraju", rekao mu je Plenković.

Gorana Ivanovića (HDZ) zanimalo je kako se misli zaštititi i unaprijediti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem s obzirom na to da će ga od 1. srpnja ove godine moći kupovati i stranci.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da je trećina poljoprivrednog zemljišta, po uređenju najvrjednija, praktično državno vlasništvo, te da je u mjerodavni zakon ugrađeno pravo prvokupa. Država zemljište može kupiti pod jednakim uvjetima prije ostalih, a odnosi se na površine iznad deset hektara na kontinentu i iznad hektara na Jadranu, kazala je.

Navela je i kako je u posljednje dvije godine objavljeno 228 natječaja za zakup državnog zemljišta, a nakon izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu u njeno je ministarstvo pristigla najava 31 pripremljenog natječaja.