PROŠLO je točno 36 dana od odluke Vrhovnog suda, koji je 20. prosinca prošle godine dovršio raspravu u slučaju švicarskog franka, no osim priopćenja koje je izašlo tog dana, do danas nije objavio mišljenje, koje utječe na najmanje 55 tisuća obitelji.

>> Odluka Vrhovnog suda: 55.000 obitelji ima pravo na isplatu, ali manju od očekivane

>> Vrhovni sud kaže da će pravna shvaćanja o švicarcima izraziti u konkretnim odlukama

Podsjetimo, priopćenje Vrhovnog suda o obeštećenju korisnika kredita u švicarskim francima izazvalo je podjednako negativne reakcije kako banaka, tako i korisnika kredita, ali i onih koji već dulje prate situaciju.

Gotovo se svi slažu da je Vrhovni sud odbio odgovoriti na pitanje imaju li korisnici kredita pravo na obeštećenje te svi s nestrpljenjem očekuju i pisanu sudsku odluku. 

Nova sjednica Vrhovnog suda o švicarcu?

Zašto se toliko čeka na objavu odluke, upitali smo Vrhovni sud još prošlog tjedna, no nismo dobili nikakav odgovor. Igor Metelko, odvjetnik koji je zastupao klijente koji su tužili banke, u kratkoj izjavi za Index kaže da je javnost već umorna od neizvjesnosti i nejasnih i konfuznih shvaćanja koje mora interpretirati.

Čelništvo udruge Franak, koje je bilo iznimno nezadovoljno odlukom Vrhovnog suda od 20. prosinca prošle godine, nada se da je odugovlačenje s objavom zapravo znak da se priprema obrat. Naime, u kuloarima se spominje čak i nova sjednica Vrhovnog suda s istom temom rasprave o švicarcu. No, krenimo redom.  

Jednu od najznačajnijih sudskih odluka, koja se tiče najmanje 55 tisuća obitelji, najavljivalo se gotovo cijelu prošlu godinu. Vrhovni sud trebao je zauzeti tri pravna shvaćanja o pravnim učincima sporazuma o konverziji ugovora o kreditu u CHF ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredite u EUR ili u kredite u kunama s valutnom klauzulom i pravima potrošača.

Odluka najavljivana godinu dana

Odluke su dva puta odgađane. Prvotno je odluka trebala biti donesena 13. prosinca, pa je odgođena na 19. prosinca, i na kraju ostavljena za 20. prosinca. Priopćenje Vrhovnog suda tada nikoga nije zadovoljilo. Usvojeno je shvaćanje u kojem stoji da građani imaju pravo na isplatu pripadajućih zateznih kamata na preplaćene iznose.

"Potrošač ima pravo u skladu s općim propisom iz članka 1111. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK obračunatih u skladu s člankom 1115. ZOO od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije", piše u prihvaćenom stajalištu suda.

Sud je odlučio i da građani koji su konvertirali kredite iz švicaraca u eure nemaju pravo na obeštećenje, koje bi banke koštalo između 20 i 25 milijardi kuna. Kako su građani dobili samo pravo na isplatu zateznih kamata, taj iznos će biti značajno manji.

Šest glasova sudaca: Građani nemaju pravo na povrat preplaćenih iznosa 

Pravno shvaćanje da potrošači nemaju pravo na povrat preplaćenih iznosa dobilo je samo šest glasova sudaca građanskog odjela.

"Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj 102/15 – dalje: ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma nema pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, koji bi predstavljali možebitnu razliku između ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK", piše u priopćenju.

Deset glasova sudaca: Imaju pravo na povrat po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi

Deset sudaca pritom je bilo za odluku da potrošač "ima pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u slučaju ako bi postojala razlika na štetu potrošača između ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije (jednako kao i onim potrošačima i korisnicima kredita u CHF ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF koji nisu mogli ili nisu izvršili konverziju) i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita".

13 glasova sudaca: Imaju pravo na isplatu zateznih kamata na plaćene iznose

Ovako glasi treće pravno shvaćanje, koje je dobilo 13 glasova sudaca:

‘‘Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ('Narodne novine', broj 102/15 – dalje: ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo u skladu s općim propisom iz članka 1111. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ('Narodne novine' broj 35/05 – dalje: ZOO), na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK obračunatih u skladu s člankom 1115. ZOO od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije."

"Sve sudske odluke koje su uvodno navedene i koje zastupaju tri različita pravna shvaćanja bit će predmet kontrole Službe evidencije sudske prakse", pisalo je tada u priopćenju Vrhovnog suda. No njihovo priopćenje izazvalo je niz nedoumica i različitih shvaćanja. 

Vrhovni sud nakon dva dana pravilno informirao javnost

Dva dana nakon tog priopćenja Vrhovni sud oglasio se ponovnim priopćenjem kako bi "pravilno informirao javnost". 

"Pravna shvaćanja Vrhovnog suda o raspravljenim pitanjima bit će izražena u konkretnim sudskim odlukama koje su bile povod i predmet rasprave radi ujednačavanja sudske prakse. Za ta shvaćanja će ovaj sud biti vezan kada gore spomenute odluke budu otpravljene sa suda. Te odluke prethodno moraju proći kontrolu službe evidencije. U tim odlukama, ne samo što će biti izražena pravna shvaćanja ovog suda, već će biti izneseni razlozi o njihovom donošenju", stajalo je u tom pojašnjenju.

No od tog pojašnjenja prošlo je više od mjesec dana i te odluke još uvijek nisu ugledale svjetlost dana niti su otpravljene s Vrhovnog suda. Upitali smo još prije tjedan dana Vrhovni sud zašto se toliko odugovlači, no nismo dobili nikakav odgovor. 

Nespretno sročili treće shvaćanje koje je dobilo najveći broj glasova

"Načelno, očekivali smo da odluke budu objavljene najkasnije do kraja siječnja. Vrhovni sud ima svoje interne procedure koja mora ispoštovati, a ni danas nije jasno koja će presuda biti objavljena, hoće li biti sve tri, iz koje potječu tri različita pravna mišljenja, ili će biti jedna u kojoj će se uskladiti tri shvaćanja", pojašnjava odvjetnik Metelko dodajući da je očito da su mišljenja podignula veliku prašinu i interes javnosti. 

"Stvari su se u međuvremenu malo slegle pa možda i suci bolje shvaćaju što su izglasali, a što nisu, te kako su nespretno sročili treće shvaćanje koje je dobilo najveći broj glasova i koje je uzrokovalo različite interpretacije pravne struke", pojašnjava ovaj odvjetnik.  

Još jedna sjednica?

"Potrošačka strana se svakako nada da će evidencija naći prostora da objava ne zaživi te da se održi još jedna sjednica odjela, s ponovljenim glasanjem, s obzirom na to da kruže razne neprovjerene informacije da su četiri suca bila suzdržana kod glasanja za drugo shvaćanje, koje je pravno jedino ispravno, zatim da su neki glasali za sva tri shvaćanja i slično", ističe Metelko.   

"Nezahvalno je komentirati jer nitko osim samih sudaca Vrhovnog suda nema uvid u stvarni sadržaj sjednice i glasanja, no činjenica jest da vrijeme za potrošače polako izmiče, bliži se 14.6. kada nastupa zastara, te je cjelokupna pravna javnost, zajedno s potrošačima, već umorna od neizvjesnosti i nejasnih i konfuznih shvaćanja koje moraju interpretirati", zaključuje Metelko.