UDRUGE ravnatelja osnovnih i srednjih škola ne iznenađuje činjenica da se iz godine u godinu sve više povećava broj izostanaka učenika te ocjenjuju da se to događa zbog odredbe u Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, kojom, smatraju, roditelji manipuliraju.

Najnoviji podaci Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2022./23., naime, pokazuju da je broj izostanaka učenika osnovnih i srednjih škola, s gotovo 39.5 milijuna sati, bio najveći u zadnjih desetak godina, odnosno za 1.7 milijuna veći nego u školskoj godini prije te za oko 16.5 milijuna veći u odnosu na školsku godinu 2019./2020.

Školske godine 2019./2020. bilo je i najmanje izostanaka, oko 23 milijuna sati, no radi se o pandemijskoj godini u sklopu koje se nastava većim dijelom odvijala na daljinu. Podaci ŠeR-a pokazuju da je od 2013./2014. broj izostanaka po učeniku narastao za 45 posto, a broj neopravdanih izostanaka pao za gotovo 54 posto.

"Dolaze na nastavu kad su spremni za provjere"

Lani je velika većina izostanaka opravdana, oko 38.7 milijuna sati, dok ih je oko 672.000 bilo neopravdano. Samo 1.48 propuštenih sati u prosjeku po učeniku bilo je neopravdano, a 85.52 opravdanih. Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec komentirala je Hini da za škole i za ravnatelje nije neočekivano to što broj izostanaka svake godine sve više raste.

Uglavnom i velikom većinom to su opravdani izostanci, odnosno izostanci koje roditelji opravdavaju temeljem Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, s obzirom na to da imaju pravo bez navođenja razloga opravdati do tri radna dana više puta godišnje, kazala je Hitrec.

"Pa se događa da roditelji s time uspješno manipuliraju tako da opravdaju jedan, dva ili tri dana pa učenik dođe u školu, odgovara za što je spreman, pa ponovno opravda jedan, dva ili tri dana i tako se gomilaju izostanci. Neki vide da na taj način uspješno prolaze, dolaze na nastavu kad su spremni za provjere i kalkuliraju s time", kaže. 

Navela je i da se broj izostanaka drastično povećava od 2015., otkad je ta odredba u Pravilniku. Odredba je, objašnjava, donesena na inicijativu liječnika kako bi se smanjili redovi u čekaonicama te da se ne traže liječničke ispričnice za neke bolesti do tri dana. 

Prosječni srednjoškolac izostao gotovo 108 sati

"I to bi bilo u redu da se ne zloupotrebljava", naglašava Hitrec koja smatra da se treba ograničiti koliko puta roditelj može opravdati izostanak. Imaju, kaže, u svakoj školi učenika za koje roditelji tu odredbu koriste po 20 i 30 puta. "Jer ako je dijete bolesno toliko puta, onda stvarno moraju ići liječniku i pribaviti liječničku dokumentaciju", komentira Hitrec.

S njom se slaže i predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević, koja smatra da bi, s obzirom na to da se velika većina tih izostanaka zapravo odnosi na iste učenike, trebalo napraviti analizu te vidjeti što je zapravo tim učenicima, treba li im kakva prilagodba, treba li im više vremena ili namjerno izbjegavaju. 

Naglasila je i da su od Ministarstva znanosti i obrazovanja tražili da se ta odredba izmijeni u pravilniku te da im je rečeno da će se izmjene napraviti. "Čeka se prvo krovni zakon našeg ministarstva da bi se onda svi ostali pravilnici prema tome uskladili", dodala je.

Na Hinin upit o mogućim izmjenama pravilnika, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja kratko su poručili da izmjene spomenutog dokumenta nisu u planu. Lani je svaki srednjoškolac prema podacima ŠeR-a u prosjeku izostao gotovo 108 sati naspram 77 prosječnih sati u osnovnim školama.

Iz škole izbačeno 327 učenika

Prosječan broj izostanaka po učeniku najviši je bio u četvrtim razredima srednje škole (gotovo 117), a najniži u trećem razredu osnovne škole (57). U strukovnom području, najviše je izostalo učenika koji pohađaju smjer obrade kože, poštansko-telegrafski promet te likovnu umjetnost dok je najmanje izostanaka kod optike i obrade stakla.

Najviše sati izostanaka u prosjeku su imali učenici Primorsko-goranske županije (96), Istarske (95), Grada Zagreba (92) te Zadarske županije (91,7), a najmanje Požeško-slavonske (69), Međimurske (74) i Varaždinske županije (77). Najviše neopravdanih sati izostanaka po učeniku imala je Međimurska (5,75), Sisačko-moslavačka (1,91) i Osječko-baranjska županija (1,79).

Prošle školske godine izrečeno je 34.637 kaznenih mjera poput opomena, ukora i izbacivanja iz škole ili nastave, pet tisuća više nego godinu ranije. U usporedbi s razdobljem od 2013./2014 kada ih je bilo izrečeno nešto više od 76.000, kaznenih mjera je manje oko 54 posto. Iz škole je lani izbačeno 327 učenika, od čega najviše u prvom razredu srednje, njih 126. Ukor je dobio 8491 učenik, a strogi ukor 791.