DUBROVNIK bi prvi u Hrvatskoj mogao zabraniti nove apartmane, ali i ukinuti 30 posto postojećih apartmana. Potvrdio je to za Index HDZ-ov gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Sve se to zbiva zahvaljujući novom zakonu u turizmu, koji stupa na snagu sljedeće godine, a koji gradovima i općinama uvodi obvezu donošenja plana upravljanja destinacijom.

Gradovi i općine će moći donijeti odluku o ograničavanju broja, vrste i kategorije turističkih i ugostiteljskih objekata na svom području, upravljati turističkim tokovima i uvoditi turistički ekološki doprinos. Time se lokalnim vlastima omogućuje da zabranjuju otvaranje novih apartmana, restorana i kafića.

Franković: Stečena prava se neće moći ukinuti, to treba korak po korak

Franković za Index govori kako nije rekao da će smanjiti broj kreveta za 5000, kako se pisalo u dijelu medija, već kako je potrebno smanjiti broj kreveta u turističkom najmu za otprilike 30 posto.

"Stečena prava se ne mogu ukinuti dok ne isteknu dozvole, a to treba raditi korak po korak. Intencija jest zabrana novih apartmana. Mi smo u samo tri posljednje godine u gradu dobili novih 4000 kreveta u najmu. Ako se ovakvim trendom nastavi povećavati broj privatnog smještaja, doslovno će doći do toga da će pojedine stambene zgrade u potpunosti postati zgrade za dnevne najmove", govori Franković.

Tvrdi da je njegov stav od početka jasan.

"Čuvamo turizam i turističku djelatnost kao zjenicu oka. To je najveća blagodat koju imamo, ali pazimo da nuspojave turizma ne ugroze kvalitetu života naših sugrađana i da čuvamo okoliš i kulturno blago koje smo dobili u nasljeđe.

Ponavljam iz dana u dan: ključno je imati mjeru. Svi tražimo decentralizaciju i mogućnost da gradovi prilagođavaju politike stanju na terenu i smjeru u kojem želimo ići. 'Respect the city' (poštujte grad, op.a.) nije bio protiv turista, bio je jasna poruka kako želimo da se turisti ponašaju u našem gradu i vjerujem da smo svi poprilično suglasni kako je to pravac kojim trebamo ići.

Jednako je tako i po pitanju apartmana. Prije svega dužni smo brinuti o tome da nam mladi ljudi, neovisno radili u ugostiteljstvu i turizmu ili u vrtićima, školama, javnim ustanovama, žele i mogu ostati u gradu i tu stvoriti svoj dom. 

Ako ne krenemo djelovati, mlada, visokoobrazovana, zaposlena osoba, ako nema nasljedstvo, u Dubrovniku neće moći imati dom, zasnovati obitelj. To je za mene neprihvatljivo. Ako ne budemo vodili brigu o tim ljudima, nema naše budućnosti", rekao je Franković za Index.

"Pitanje je mjere, nećemo nožem u oštre rezove"

Dodaje kako se "neće ići nožem u oštre rezove".

"Nismo nikoga kaznili ni za kotačiće, ali smo poslali jasne poruke. Za muziku smo pokazali da mislimo ozbiljno i mogu kazati da su se ugostitelji jako dobro pridržavali u nastavku sezone. I tu je pitanje mjere i tražit ćemo je unutar zakonskih okvira dok ne nađemo pravi optimum.

Nećemo mi gasiti apartmane preko noći, ali nije normalno da imamo nešto više od 42 tisuće stanovnika, a 48 tisuća ležajeva za najam, a da istovremeno stanova za dugoročni najam nema ni za lijek", objasnio je.

Ističe kako imamo dubrovačku stanogradnju.

"Gradili smo, gradit ćemo još i više, ali to nije i ne može biti dovoljno. Mi kroz GUP, a država kroz zakone trebamo stimulirati povoljno stanovanje, povoljan dugoročni najam. Ne mora svatko biti vlasnik stana u Dubrovniku, ali svatko mora moći poštenim radom sebi osigurati ugodno stanovanje.

Zato kroz ovakve mjere se nadam da ćemo dio stanova vratiti na tržište dugoročnog najma. Spremamo čitav paket mjera stambene politike, ali o tome nešto više u mjesecima koji dolaze. Kapital će uvijek naći put, naći će način kako zaraditi pa i kroz dugoročni najam, ali ovi mladi ljudi neće dugoročno ostati tu osim ako im mi kao društvo ne pomognemo", njegove su riječi. 

"Ne može svaka garaža i svaki podrum biti apartman"

Navodi što još smatra važnim.

"Druga stvar koja nije manje važna i koja je tu upravo s ciljem očuvanja destinacije i turizma kakav imamo. Imamo izniman broj jedinica privatnog smještaja. Oni su prva recepcija grada i najviše govore turistima o kvaliteti turizma.

Moramo podignuti tu kvalitetu. Ne može svaka garaža i svaki podrum, svaki stan u stambenoj zgradi, biti apartman. Ako želimo dugoročno održivi turizam i turizam visoke kvalitete, onda moramo zaustaviti inflaciju apartmana. Tržište treba svakako pustiti da radi svoje, ali ja ne mogu dozvoliti da mlade prepustimo tržištu kakvo je danas. 

Zakon o turizmu još uvijek nije izglasan. Ide tek u prvo čitanje. Još će tu biti pravilnici, komentari, amandmani, ali pozdravljam njegovu intenciju. Za sve detalje, koliko i što apartmana, kako provoditi sama ograničenja, moramo sačekati konačan zakonski okvir.

Ponavljam, neće biti rezova preko noći. Dat ćemo vrijeme za prilagodbu, ali to je pravi put i ići ćemo njime koliko god to ne izgledalo pojedincima popularno", rekao nam je gradonačelnik Dubrovnika.

Marković: Treba razdijeliti komercijalni i obiteljski smještaj

U Dubrovniku su na početku ove sezone bila 3974 iznajmljivača, koji su iznajmljivali 15.996 kreveta. Skupa s hotelskim smještajem, u Dubrovniku ima oko 48.000 kreveta na 42.000 stanovnika.

Airbnb je početkom sezone objavio statistiku koja kaže da Dubrovnik, skupa sa Splitom, pripada skupini hrvatskih gradova s najvišom stopom popunjenosti - godišnji prihod u Dubrovniku iznosi oko 39.490 eura uz prosječnu popunjenost od 44 posto, dok domaćini u Splitu u istom razdoblju ostvaruju prihod od 13.718 eura uz prosječnu popunjenost od 46 posto.

Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković nam govori kako se sva težina ovim zakonom prebacuje na lokalnu samoupravu.

"Mi iz udruge ne možemo puno, osim ako nas lokalna samouprava ne zatraži mišljenje, što bi bilo dobro kad se donose kardinalne odluke. Do sada se to nije radilo, nije se struka pitala za mišljenje, a ovdje je važno da se svi zajedno organiziramo i razmislimo o budućem smjeru.

Shvaćam da je cilj razvrstati smještaj na određenim lokacijama, ali i da se prestanu izdavati nove dozvole. Nije bitno kome se to sviđa ili ne, ali to je realnost. Ali ne može se iznenada smanjiti za toliki broj kreveta. To nije niti zakonski utemeljeno", rekla je Marković.

"Jedino što mogu to je donijeti zakon za one koji ne ispunjavaju uvjete da im se ukine dozvola. Očito je težina na lokalnoj samoupravi, ako su stručni, super. Ali bilo bi dobro i da zatraže mišljenje struke, analitičara, da donesu jedno kvalitetno rješenje.

Ono što se treba napraviti, to je razdvajanje obiteljskog i komercijalnog smještaja, iza toga bi trebala ići nova kategorizacija za obiteljski smještaj. To je smjer u kojem moramo ići. Ne zaboravimo da je 70 posto kapaciteta trenutno na leđima obiteljskog smještaja, to je jako puno, nemamo druge kapacitete. Pola milijuna ljudi se direktno ili indirektno bavi privatnim smještajem", rekla je.

Nimac Kalcina: Zgrožena sam, ovo je ishitreno

Savjetnica u turizmu Martina Nimac Kalcina nam govori kako joj se ove odluke doimaju ishitrenima.

"Treba tu puno više ući u analize, a ne ishitreno donositi odluke koje bi mogle povući niz posljedica i utjecati na tržište i život lokalnog stanovništva. Meni izgleda ovo doneseno u skladu s nečijim osjećajima, a ne jer se doista to vidi kao kvalitetno rješenje.

Zgrožena sam jer će se apartmani ukidati. Logično je da se razmišlja o nosivim kapacitetima, održivosti, maksimalnom broju turista koje destinacija može primiti, ali nevjerojatno je da netko smatra da je za neki problem u turizmu isključivi krivac privatni smještaj. Ako se nešto želi ograničiti, treba uzeti u obzir sve smještajne i ugostiteljske objekte, a ne samo apartmane", rekla je.

Ističe kako bi ovo moglo dovesti do nejednakosti u vrijednosti nekretnina.

"Može se dogoditi da u istoj zgradi imate stan koji je kategoriziran i stan koji nije, oni ne vrijede onda isto. Koji je kriterij za ukidanje postojećih rješenja? To je sve jako upitno. U redu, možete reći da se u određenom kvartu neće iznajmljivati jer je to stambena zona. Ali onda to učinite za cijeli kvart, a ne da jedan može, da drugi ne može u istom kvartu.

Onda se možemo zapitati hoće li doći do toga da je onaj tko je bliži gradonačelniku u prednosti. Oni kojima ste ukinuli mogućnost, ti ljudi ostaju bez prihoda. Hoće li onda prodavati nekretnine?" zapitala se.

"Meni to izgleda da se nekima pogoduje"

Ističe još jednu opasnost.

"Onda bi moglo doći do još većeg upliva stranaca s vlasništvom nad nekretninama. To su ljudi koji tu ne žive, tako stvarate grad duhova, a smanjuje se doprinos ekonomiji. Što zapravo žele postići tom odlukom? Nejasno mi je. Ako se nekome ukida mogućnost, a druge dionike u turizmu se ne dira, meni to izgleda da se nekima pogoduje", objasnila je.

Napominje kako nije protiv održivog turizma.

"U redu, možemo donijeti veće poreze ili komunalije pa da taj novac ulažemo u infrastrukturu da imamo bolji život, ali da se samo ukinu postojeća rješenja, dok se drugima dopušta normalan rad, to je nedopustivo.

Govore da žele smanjiti broj turista. Ali to je laž ako jednima dajete da dovlače turiste, a drugima oduzimate jer govorite da je tu turista previše. Nema logike. To je zadiranje u privatno vlasništvo. Postavlja se tu jako puno pitanja", rekla je Martina Nimac Kalcina.

Pinezić: Dodijeljena rješenja se ne mogu ukinuti

Savjetnik za razvoj turizma u lokalnoj zajednici Nedo Pinezić iznio nam je svoje mišljenje oko ove odluke Grada Dubrovnika.

"Evidentno je da u ukupnom broju raspoloživih kapaciteta na području Grada Dubrovnika prevladava hotelski kapacitet, a da smještaj u domaćinstvu zauzima tek 34 posto od ukupnog kapaciteta, što je daleko ispod hrvatskog prosjeka. Ako negdje imamo podzastupljenost obiteljskog smještaja u odnosu na ukupan kapacitet, to je upravo područje Grada Dubrovnika", rekao je.

Ističe da se već dodijeljena rješenja o odobrenju pružanja usluga smještaja u domaćinstvu ne mogu retrogradno poništiti.

"Apartmani u domaćinstvu su vrsta smještaja koji nastaju kategorizacijom već postojećih, izgrađenih stanova. Ograničavanjem izdavanja rješenja o kategorizaciji se nikako ne može smanjiti izgradnja stanova. 

Drugim riječima, broj ljudi na nekom prostoru ne ovisi o broju izdanih rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, tzv. kategorizacija, već o broju izgrađenih stanova. 

Izgradnja stanova ovisi o prostornim planovima i izdanim građevinskim dozvolama. Ti izgrađeni stanovi mogu imati namjenu stalnog, privremenog ili povremenog stanovanja. Svi stanovi koji na svojoj adresi nemaju prijavljene stanare kojima je to mjesto prebivališta su stanovi za privremeno i povremeno stanovanje", navodi.

"Promet ljudi će se odvijati kako god mi to zvali"

Ističe da sloboda kretanja ljudi i pravo raspolaganja privatnom imovinom omogućuju vlasnicima stanova da u svoj stan prime prijatelje, da ga iznajme drugoj osobi na kraći ili dulji rok, pa čak i da druga osoba dobije pravo podnajma trećoj osobi. 

"Stan se može iznajmiti i nerezidentima, stranim državljanima, osobito onima s prostora Europske unije i europskog ekonomskog prostora po istim uvjetima. To možemo i ne moramo zvati turističkim prometom, ali promet ljudi se odvija bez obzira kako mi to zvali", rekao je.

Napominje i da je procedura prenamjene gospodarskog objekta u stambeni objekt propisana uz poštovanje određenih uvjeta.  "Takav prenamijenjeni objekt može biti i ne mora biti stavljen u legalnu turističku ponudu putem 'kategorizacije', ali on i dalje ostaje stambeni objekt", govori.

"Ovakvom mjerom stanovništvo će se odseliti"

"Svako povećanje davanja domicilnom stanovništvu koje ima u vlasništvu nekretninu na području Grada Dubrovnika donosi posljedicu umanjenja prihoda od drugog dohotka pa će se takva nekretnina pokazati prevelikim teretom za održavanje. 

Zbog toga će se dio takvih nekretnina otuđiti bilo dugoročnim najmom drugim osobama s većim prihodima, bilo prodajom. U svakom slučaju, u tim će se nekretninama i dalje odvijati promet ljudi, ali s umanjenom mogućnošću kontrole ako ne bude u legalnom sustavu iznajmljivanja. 

Domicilno stanovništvo će odlaziti u druge sredine, povoljnije za život. Time će se nastaviti trend smanjenja populacije i odumiranja lokalnog stila života. Slikovito rečeno, u najatraktivnijem dijelu godine bit će sve više ljudi, a kroz cijelu godinu sve manje. 

Mogu se očekivati smanjeni prihodi od poreza na prvi dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, kao i na drugi dohodak od imovine i imovinskih prava te smanjenje prihoda od turističke pristojbe i članarine", zaključio je Pinezić.

Novotny: Apartmanizacija nije dobra, ali ne znam što se u Dubrovniku postiže

Ekonomist Damir Novotny nije protiv novog zakona i dodaje kako smatra kako je ponuda apartmana u Hrvatskoj puno lošija nego u konkurentskim zemljama, ali i kako ne zna što će se postići ovom odlukom Dubrovnika.

"Nisam siguran što će se postići u gradu poput Dubrovnika gdje imate jednu djelatnost, a koji je konkurentan sam po sebi. U Dubrovniku ljudi nalaze egzistenciju u turizmu ako nema drugih radnih mjesta. Dubrovnik stoga nije uspio pronaći alternativu turističkom sektoru.

U Dubrovniku nije kao u Istri gdje imate druge grane privređivanja. U tom smislu jugu Hrvatske, Dalmaciji i Dubrovniku slijedi transformacija. Apartmanizacija sigurno nije dobra, pogotovo u ovom modelu od 1970-ih godina koji vlada na tom području", objasnio je.

"Igrom slučaja, predajem predmet Ekonomika turizma, na temelju mojih saznanja i istraživanja mogu reći da je struktura ponude u hrvatskom turističkom sektoru loša, neusporedivo lošija od konkurencije poput Grčke ili Španjolske.

Ima to i ekonomske posljedice jer prevladavaju smještaji koji privlače turiste niže kupovne moći, pa ne dolazi do multipliciranja na lokalnu zajednicu. Došao je trenutak da se neke stvari reguliraju, to kažem ja koji se evo izuzetno zalažem za tržišne slobode", rekao je,

Ističe kako je u nas turizam sam sebi dovoljan.

"Pogotovo je takav ovaj tip ponude, došlo je vrijeme da se o tome razmišlja, da se promjeni struktura ponuda koja je ista od 1970-ih godina. Pitanje zabrane apartmana odnosno ukidanja dozvola je na jedinicama lokalne samouprave i kriterijima koje će donijeti.

Mislim da svakako treba rigoroznije ocjenjivati standard smještajnog kapaciteta. Kod nas četiri zvjezdice često nisu četiri zvjezdice. Tu su konkurentske zemlje puno naprednije od Hrvatske", rekao je.