MINISTAR gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović ocijenio je danas da je za građane i poduzetnike dobra vijest da će od sutra biti niže cijene goriva, no kazao je i da je teško prognozirati kako će se dalje kretati cijene s obzirom na nestabilnu geopolitičku situaciju.

Vlada je na telefonskoj sjednici danas odlučila da će najviša maloprodajna cijena benzina od utorka pa u sljedeća dva tjedna biti manja za pet centi, tj. 1.46 eura odnosno 11 kuna, a dizel pojeftinjuje za tri centa, na 1.56 eura po litri, tj. na 11.57 kuna. Plavi dizel također pojeftinjuje za tri centa, na 1.02 eura ili 7.69 kuna, dok će plin za spremnike po kilogramu stajati 1.22 eura ili 9.19 kuna, što je smanjenje za dva centa.

"S obzirom na geopolitička kretanja, jako je teško dugoročno bilo što prognozirati"

Za jedan cent pojeftinjuje i plin za boce, na 1.79 eura po kilogramu, odnosno 13.49 kuna. Filipović je uoči sjednice šireg predsjedništva HDZ-a ocijenio da je to dobra vijest, no odgovarajući na upit novinara, kazao je i da je teško prognozirati kako će se one dalje kretati.

"S obzirom na geopolitička kretanja i općenito na nestabilno vrijeme u kojem živimo, jako je teško dugoročno bilo što prognozirati. Trenutno su cijene stabilne, jedino što mogu garantirati da će vlada i dalje činiti sve kako bismo imali cijene goriva koje su među najnižima u Europskoj uniji", poručio je.

Komentirao imenovanje čelnika regulatorne agencije HERA-e

Na upit novinara kad će biti imenovan čelnik regulatorne agencije HERA-e, ministar je kazao da će se to riješiti u idućem razdoblju. "U razdoblju ispred nas bit će riješeno i to pitanje. HERA funkcionira", rekao je kratko Filipović.

Podsjetimo, Hrvatski sabor je još u studenome lani formalno potvrdio razrješenje predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Danijela Žambokija na osobni zahtjev. 

Žamboki je s čela HERA-e otišao nakon što su se on osobno, ali i sama Agencija našli na udaru kritika javnosti zbog sporne uloge u davanju dozvole za trgovanje plinom tvrtki OMS, koja je bila jedna od ključnih poluga u organiziranju pronevjere Ininog plina, uz štetu veću od milijarde kuna.