NASTAVLJA se bitka za Avdejevku, još jedna od mučnijih bitaka rata u Ukrajini. Kako je medijski i globalni svijet "umoran" od Ukrajine, toj bitci se ne pridaje dovoljno pažnje. Naravno, rat na Bliskom istoku je jednostavno preuzeo "primat" svjetske pažnje od Ukrajine, a i sama dinamika rata na ova dva područja je dijametralno suprotna. Dok se na Bliskom istoku stvari događaju veoma brzo, u Ukrajini to ide značajno sporije.

Ruska taktika za osvajanje Avdejevke se ne razlikuje bitno od bilo kojeg osvajanja gradova dosad u ovom ratu. Ruske snage pokušavaju okružiti grad, odrezati ili kontrolirati ceste i puteve kako bi onemogućili ili drastično otežali dopremanje oružja, logistike i ljudstva u grad. Bitka za Avdejevku traje dugo, s puno gubitaka i značajnom potrošnjom resursa s obje strane.

To prati nemoguć broj raketa, projektila, granata itd., a rezultat toga je sravnati grad. Taj scenarij se mogao vidjeti u Mariupolju, Lisičansku, Sjeverodonjecku, Bahmutu itd. Trenutno na sjevernom dijelu Avdejevke ruske snage nastavljaju s napadima, a glavni cilj je zauzimanje gradske koksare. Jugoistočno, u industrijskoj zoni, ruske snage su prema dostupnim izvješćima probile obranu, ali im ukrajinsko topništvo ne dozvoljava da se učvrste.

Prema telegram kanalima, osim redovitih napada na ukrajinske položaje, ruske snage bespilotnim letjelicama gađaju lokalnu elektranu. Iako ukrajinske snage većinu napada odbijaju, situacija je prilično teška. Spomenuta industrijska zona na jugoistoku Avdejevke je od izuzetne važnosti, i eventualno zauzimanje ruske vojske dodatno bi zakompliciralo situaciju u gradu. Taj dio grada se nalazi na jedinoj uzvisini u tom području, pa ne čudi važnost tog dijela.

Ukrajina se suočava s nedostatkom kadra za nastavak rata

Iako ukrajinske snage drže liniju obrane, suočavaju se s nizom problema. Osim što se nije uspjela pokrenuti najavljena ofenziva u punom smislu, Ukrajina se suočava i s problemom kadra. Naime, nova mobilizacija ne ide po planu, što se sve glasnije spominje i u zapadnim medijima.

"Ukrajinske oružane snage trebaju više ljudstva da se bore u krvavom ratu iscrpljivanja protiv Rusije", piše CNN. "Dužnosnici su javno priznali da su izbjegavanje vojne službe i poštivanje pravila o mobilizaciji problem", nastavlja CNN.

Vojni dužnosnici s kojima je razgovarao CNN kažu da su svi koji su htjeli volontirati to već učinili. Stoga, prema riječima bojnika Viktora Kisila, "nedostaje vojnog osoblja, ponekad kritično". Također je napravljeno nekoliko mini-intervjua s Ukrajincima, od kojih neki pristaju ići u rat ako budu pozvani, drugi ne.

Zanimljivo je da su dva sugovornika koji odbijaju mobilizaciju informatičari koji kažu da nisu spremni za rat i da su korisniji u pozadini, gdje plaćaju poreze i unose novac u zemlju. Jedan od IT stručnjaka Viktor izjavio je da "Ukrajina, nažalost, nije spremna boriti se s Rusijom". "Za to nemamo ni snage, ni novca, ni oružja." Za njega je nastavak rata "besmisleno ubojstvo građana".

Drugi IT stručnjak Evgenij pita: "Što mi je ova zemlja dala da joj nešto dugujem?" "Roditelji su platili moje školovanje, iako sam bio odličan student i mogao sam studirati na budžetu države. Ispada da nitko ne poštuje zakon, a svi pričaju o obavezama."

Ukrajinska vojska također kaže da se pitanje nedostatka osoblja ne može riješiti na račun stranaca. Poručnik Dmitrij Kostjuk, koji se borio u blizini Bahmuta, rekao je da je polovica stranih vojnika koji su se borili s njim raskinula ugovor prije roka. "Skoro pola ljudi je sve vidjelo i reklo: Ne, ne, ovo je previše. Ovo nije rat za koji smo se prijavili."

Kostjuk također kritizira sadašnje metode mobilizacije. "Ovako kako se sada radi - kad nekoga pokušavaju natjerati da se pridruži, kako dijele pozive, to je jako loše. Recimo, ja sam zapovjednik voda, zašto mi treba osoba koja ne želi pristupiti vojsci?"

Atmosfera u Rusiji

S druge strane, prvi put od početka rata veći dio građana Rusije želi prekid "vojne operacije" na teritoriju Ukrajine. To su pokazali rezultati agencije "Russian Field" koja se bavi sociološkim istraživanjima. Agencija redovito provodi sociološka istraživanja koja pomažu prikazati društvenu atmosferu unutar Ruske Federacije.

Posljednje istraživanje je bilo krajem listopada, a prema njemu gotovo polovica ispitanih je za prestanak "vojne operacije" na teritoriju Ukrajine. Prvi put od početka rata i otkad spomenuta agencija provodi istraživanje, veći je broj ispitanih za prekid rata.

Gotovo polovica ispitanih, 48%, želi prijelaz na mirovne pregovore s Ukrajinom, dok 39% želi nastavak rata, što je najniža brojka od početka rata. Isto tako, niska je i podrška za novu mobilizaciju u Rusiji. Oko 38% ispitanih odobrava drugi val slanja ljudi na front, a 53% je protiv. Stariji, odnosno oni kojih se to ne tiče, skloniji su izraziti podršku mobilizaciji.

Istraživanje uključuje i neke druge teme, a od zanimljivijih su svakako da bi recimo u slučaju skorog potpisivanja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine 74% ispitanih podržalo takav scenarij. Broj onih koji vjeruju da je Ruska Federacija na dobrom putu smanjio se na 65%, dok ih je u veljači 2022. godine bilo 70%.

Politička situacija u Ukrajini

Sukladno problemima i atmosferi unutar Ukrajine i Rusije, sve se glasnije priča o primirju. S tim se u vezi može vidjeti i kako se u Ukrajini sve češće i sve glasnije događaju razna unutarnja politička previranja. U pozadini dvaju međusobno povezanih problema - zastoja na frontu i poteškoća s podrškom Zapada - predsjednik Vladimir Zelenski je ovih dana pričao o prijetnji novog "Majdana" u Ukrajini.

Predsjednik je optužio Rusiju da to priprema. Cilj Ruske Federacije je, po njegovom mišljenju, smijeniti ga s dužnosti. "Naša obavještajna služba ima informacije koje također dolaze i od naših partnera", rekao je predsjednik. Prema njegovim riječima, ovaj plan u Kremlju nazivaju "Majdan 3". Plan je posijati raskol u ukrajinskom društvu, stvarajući kaos.

Zanimljivo je da je ranije temu Rusije koja priprema Majdan protiv ukrajinske vlade aktivno promicao prethodnik predsjednika Zelenskog, Petro Porošenko još u 2016. godini. On je za vrijeme svog mandata najavio da će Moskva razviti plan za rušenje vlade u Ukrajini kroz prosvjede zbog tada povećanja komunalnih usluga.

Ironično, sada je za glavnu "izdaju" u društvu optužen upravo Porošenko i njegova stranka. To naravno izaziva zbunjenost jer Kremlj nema praktički nikakve poluge utjecaja na unutarnju ukrajinsku politiku. Svake sumnje za bilo kakve suradnje s ruskom stranom se drastično kažnjavaju, što s obzirom na rat nije neobično. Tako da, ako bi službe imale dokaze ili sumnje za takva javna prozivanja vladajuće stranke, vrlo vjerojatno bi spomenuti završili u pritvoru.

U Ukrajini je takva situacija da je jedini strani utjecaj moguć sa Zapada, a sve ostalo je politiziranje i demagogija. S tim u vezi, u političkim krugovima Ukrajine već je u opticaju teorija da je Zapad navodno odlučio smijeniti predsjednika Zelenskog i da navodno radi na njegovom postupnom odlasku: gubitkom na izborima i/ili prijenosom vlasti na neki oblik široke koalicije.

To se navodi kao glavni uvjet za nastavak potpore Zapada. Zasad nema dokaza koji bi poduprli ovu teoriju. No signali koji dolaze sa Zapada govore o još jednom problemu, iznimno opasnom ne samo za Zelenskog, već i za Ukrajinu.

Financiranje Ukrajine

Ukratko, Zapad (SAD prvenstveno) želi da Ukrajina smanji ovisnost o vanjskim izvorima financiranja i više se oslanja na vlastite snage. Ovo je, posebice, bila glavna poruka Penny Pritzker, pomoćnice državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja State Departmenta.

Budući da Ukrajina čak ni u mirnodopskim uvjetima nije mogla živjeti samo od vlastitih resursa te je ovisila o vanjskoj potpori, a s obzirom na rat koji je još uvijek u tijeku, i gospodarstvo koje je gotovo uništeno, ovaj će zadatak biti još teži. Kako bi Ukrajina prestala ovisiti o vanjskoj pomoći (ili barem oštro smanjila tu ovisnost), potrebno je, u najmanju ruku, da rat prestane.

Isto tako, potrebno je smanjiti visoku razinu korupcije i izrazito nisku učinkovitost državnog aparata. A ti se problemi ne mogu riješiti u dogledno vrijeme. Pogotovo dok rat još traje. Ako rat ne prestane (a u međuvremenu ukrajinske vlasti i dalje govore da se trebaju boriti dok ne dođu do granica iz 1991. godine), tada to postaje začarani krug koji bi mogao imati ozbiljne posljedice i za Zelenskog i za Ukrajinu. Kako to riješiti, nije zasad jasno.

Pritisak na vlast

Neizbježni ekonomski problemi zbog smanjenja pomoći mogu upravo izazvati akutnu unutarnju krizu. Sve glasnije naglašavanje problema s vojnim kadrom i neuspješnom ofenzivom te pozivi na smanjenje slanja oružja i generalno financiranja Ukrajine u zapadnim medijima, sigurno stavlja ukrajinske vlasti u težak položaj.

S druge strane, ukrajinske vlasti redovito naglašavaju da je cilj Ukrajinu vratiti u granice iz 1991. godine, u kojima je između ostalog i međunarodno priznata. No činjenica je da je trenutno Ukrajina jako daleko od tog zadanog cilja. Upravo ta se činjenica, odnosno realnost, na Zapadu sve više naglašava i dolazi u prvi plan. Upravo s tom perspektivom predsjednik Zelenski je dao izjavu o nadolazećem Majdanu, prethodno obilježivši sve kritičare vlasti kao agente Kremlja.

Iako, nije nemoguće da bi Kremlj mogao utjecati na unutarnju politiku, to je sada iznimno teško vjerovati. Ako se vrati film unazad, Ukrajina je sve oligarhe koji su bili povezani na ovaj ili onaj način s Rusijom stavila pod kontrolu. Svim političkim akterima koji su do rata bili proruski nastrojeni je onemogućeno djelovanje. Crkvene zajednice i institucije povezane s Rusijom ili koje su makar bile osumnjičene su temeljito pročešljane i očišćene. Neke su ukinute, nekima je zaplijenjena imovina itd. Na kraju, sav vojni i sigurnosni aparat je temeljito očišćen.

Stoga, zaista se izjava predsjednika Ukrajine o novom Majdanu ne može tumačiti drugačije nego kao dnevno politička poruka. Da se radi o protudržavnom djelovanju, sigurnosni aparat bi sigurno djelovao, a ne bi sve ostalo na jednoj izjavi.

Predsjednik Zelenski i Ukrajina se, dakle, nakon dvije godine političkog jedinstva vraćaju u politički život koji je uvijek bio buran, slojevit i nepredvidiv. Predsjednik Zelenski više nije politički siguran kao što je bio ove dvije godine te su ove izjave upravo znak da se politički život vraća u Ukrajinu i da će se ova vlast morati suočiti sa svojim rezultatima pred građanima Ukrajine, ma kako u teškom položaju bila i država i sama vlast.