EUROPSKI sud za ljudska prava (ESLJP) presudio je da Hrvatska nije povrijedila pravo na pošteno suđenje Dragi Tadiću osuđenom na dvije godine zatvora zbog pokušaja podmićivanja sudaca Vrhovnog suda s namjerom da se izmijeni osuđujuća presuda Branimiru Glavašu zbog ratnog zločina nad civilima.

Tadić je pred sudom u Strasbourgu prigovorio da Vrhovni sud, koji je potvrdio prvostupanjsku presudu protiv njega, nije bio nepristran jer je tadašnji predsjednik tog suda Branko Hrvatin sudjelovao u kaznenom postupku kao svjedok optužbe.

Ujedno je prigovorio da je objavljivanjem snimaka njegovih telefonskih razgovora, koje je napravila Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) dva mjeseca prije nego što je Vrhovni sud potvrdio presudu, izvršen pritisak na suce, čime je došlo do povrede njegovog prava na presumpciju nevinosti.

ESLJP: Iskaz šefa Vrhovnog suda nije bio jedini ni odlučujući dokaz temeljem kojeg je Tadić osuđen

No, ESLJP je utvrdio da iskaz predsjednika Vrhovnog suda nije bio jedini ni odlučujući dokaz temeljem kojeg je Tadić osuđen. Domaći sudovi svoje su presude temeljili na snimkama tajnog nadzora, čiju autentičnost podnositelj nikada nije osporio, te iskazima svjedoka, među kojima je bio i bivši suoptuženik podnositelja zahtjeva koji je priznao počinjenje predmetnih kaznenih djela, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

Europski sud je dodatno naveo da je osuđujuću presudu protiv Tadića donio već prvostupanjski sud, čiju nepristranost on nikada nije osporio. Ističu da je Vrhovni sud detaljno ispitao Tadićeve tvrdnje i dao detaljno obrazloženje kada je potvrdio prvostupanjsku presudu.

ESLJP je primijetio da predsjednik Vrhovnog suda nije raspoređivao predmete prema vlastitom nahođenju te nema nikakvih dokaza da je Hrvatin birao suca izvjestitelja ili članove žalbenog vijeća. Nadalje, predsjednik Vrhovnog suda nije bio ovlašten izvjestiteljima ili članovima vijeća davati upute o tome kako odlučiti niti ima naznaka da je to učinio u Tadićevu slučaju.

Tadić nikada nije osporavao autentičnost objavljenih snimki

Vezano uz prigovor o snimkama SOA-e, objavljenima u medijima dva mjeseca prije pravomoćne presude u Tadićevu slučaju, ESLJP je primijetio da su one napravljene prije provođenja istrage te da nisu korištene kao dokaz niti su ikada bile dio sudskog spisa protiv Tadića.

Osim toga, on nikada nije ni osporavao autentičnost objavljenih snimki ili njihovih prijepisa niti je ikada tvrdio da su one na bilo koji način bile uređivane ili modificirane prije objave u medijima.

Europski sud je zaključio da, bez obzira na kratko vremensko razdoblje koje je proteklo između medijske objave snimki i sjednice žalbenog vijeća u Tadićevu predmetu, nema dokaza da su suci Vrhovnog suda bili pod utjecajem tih medijskih natpisa. Ova presuda nije konačna, a to će postati ako ni jedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem, izvijestio je ESLJP.

Tadićevi sukobi sa zakonom

Zbog presude u slučaju podmićivanja sudaca Vrhovnog suda Tadić je 2018. pobjegao u BiH gdje je iskoristio mogućnost iz bosanskohercegovačkog zakona da kaznu otkupi.

U sukobu sa zakonom bio je i zbog optužbi za nekoliko financijskih malverzacija te poticanje policajca na odavanje tajnih informacija. Posljednji put je pritvoren u lipnju 2021. zbog sumnje da je osječkim sucima nosio novac kako bi pogodovali bivšem čelniku NK Dinama Zdravku Mamiću i njegovu bratu Zoranu.