TKO JE POSLAO zahtjev za obnovu od potresa, poslao je, tko nije, obnovu dočekati neće. Jer, rok za prijavu obnove od potresa je istekao, Ministarstvo graditeljstva odlučilo ga je zatvoriti 31. prosinca 2023., a taj su rok pomaknuli s 31. prosinca 2027. u potezu koji je bio, kako sada smatraju neki građani i Grad Zagreb, neadekvatno najavljen i nedovoljno komuniciran.

To znači da ministarstvo koje vodi protupotresnu obnovu privatnih kuća i zgrada od nove godine više ne prima zahtjeve za obnovu i na nju se više nitko ne može prijaviti. Podatak je to koji ne bi zabrinjavao da su obnovu prijavili svi, ili bar velika većina, čije su nekretnine bile označene crvenom ili žutom naljepnicom, odnosno kao "neuporabljive" ili "privremeno neuporabljive". No nisu, i na području zagrebačkog potresa neprijavljenih je ostalo mnogo.

Iz podatka koje nam je poslalo Ministarstvo proizlazi da su za konstrukcijsku obnovu stigli zahtjevi za 2260 lokacija. Ministarstvo je 87 zahtjeva odbilo, 834 prihvatilo, a o njih 1339 još se odlučuje. Kada se ova brojka usporedi s 1428 objekata koji su označeni kao "neupotrebljivi" te 5195 "privremeno neupotrebljivih", ili ukupno 6207 "žutih" i "crvenih" dolazimo do potencijalnog problema kojeg se sada pribojava i Grad Zagreb.

Ministarstvo: Procijenjeno je da su svi koji su trebali podnijeti zahtjev za obnovu isti i podnijeli

"Zakonski rok za podnošenje zahtjeva za obnovu je 31. prosinca 2023. godine te se iza tog datuma neće moći podnositi novi zahtjevi za obnovu.  Ministarstvo ne raspolaže informacijom o broju nekretnina za koje još nisu podneseni zahtjevi za obnovu od potresa no s obzirom na protek vremena procijenjeno je da su svi koji su trebali podnijeti zahtjev za obnovu isti i podnijeli. Po isteku roka za zaprimanje zahtjeva za obnovu Ministarstvo će izraditi i predstaviti detaljan Plan obnove zgrada oštećenih potresom na svim potresom pogođenim područjima.

Trenutno se odvijaju radovi na gradnji 239 novih obiteljskih kuća, od čega ih je 48 na području zagrebačkog potresa. Na potresom pogođenom području završeno je 110 konstrukcijskih obnova od čega 82 u Zagrebu. U tijeku je 613 konstrukcijskih obnova od kojih se 289 nalazi na zagrebačkom području, a 324 na području (petrinjske) katastrofe", odgovorili su na naš upit iz Ministarstva.

"Trenutnim stanjem gradilišta na područjima zagrebačkog i petrinjskog potresa, postigli smo željenu dinamiku obnove od potresa. U ovome trenutku više ne postoje administrativne prepreke za rješavanje zahtjeva za obnovu i daljnja dinamika procesa obnove ovisit će isključivo o raspoloživosti građevinske operative koja je spremna sudjelovati na obnovi", zaključuje Ministarstvo graditeljstva.

Grad: Postoji zabrinutost za sigurnost

Na pitanje jesu li zabrinuti za dugoročnu sigurnost građana ako se na mnogim zgradama u Zagrebu zanemari potrebna konstrukcijska obnova iz grada odgovaraju da takva "zabrinutost postoji".

"Imperativ sigurnosti zgrada i stanovnika je neupitan, pa ova činjenica izaziva zabrinutost. Prijavljeno je ukupno 5195 zgrada (i tu ubrajamo sve oštećene zgrade, dakle i one označene crvenom i one označene žutom i zelenom naljepnicom) no potpunu informaciju (omjer broja 'crvenih' i 'žutih' zgrada i broja prijava iz ovih dvaju skupina, prije svega) potrebno je zatražiti Ministarstvo", kažu iz Grada.

Grad smo pitali i slažu li se s odlukom Ministarstva da se rok prijava na obnovu zatvori 31. prosinca 2023. godine, a oni kažu da bi "'otključavanje' prijava sigurno pozdravili".

"Mišljenja smo da je trebalo proaktivnije komunicirati nužnost prijavljivanja kao i rok za prijave. Trebalo je u većoj mjeri pomoći sugrađanima koji nisu mogli doći do informacija vezanih uz obnovu. Grad Zagreb u ovu svrhu formirao je mobilne timove koji su (su)vlasnicima ‘crvenih’ i ‘žutih’ zgrada pomogli ispuniti zahtjeve za obnovu (više od 5000 kućanstava). Time smo značajno podigli broj zahtjeva na zagrebačkom području", kažu iz Grada.

Ljudi nisu prijavljivali zbog sporova, nedostatka informacija…

I dok Ministarstvo tvrdi da su svi koji su trebali do sada već mogli prijaviti obnovu, ljudi čije se nekretnine nisu uspjele prijaviti kažu nam da su razlozi za to mnogobrojni. Najčešći je razlog spor vlasnika višestambenih zgrada, a tu su zatim obiteljski sporovi, nedostatak informacija s terena, pogrešne informacije i mnogi drugi razlozi. Ljudi koji su nam se javili čak tvrde da su od prijava odustali jer su im referenti upravitelja zgrada rekli da od toga neće biti ništa i da je velika vjerojatnost da im Ministarstvo neće odobriti dokumentaciju.

Obnovu višestambenih zgrada mogli su prijaviti samo predstavnici stanara i to nakon što prikupe 51% potpisa svih suvlasnika. Iako je Zakonom o obnovi postotak potrebne suglasnosti smanjen, u praksi se pokazalo da mnogima ni to nije pomoglo.

Mnoge zagrebačke zgrade dijele sličan problem, potres je napravio veliku štetu na krovovima i zadnjim katovima, dok su stanovi na nižim katovima ostali neoštećeni. Jedan od vlasnika s trećeg, posljednjeg, kata zgrade na adresi Mesnička 8 u strogom centru Zagreba je i naš sugovornik, koji je nedavno izbačen iz hostela Arena gdje je bio smješten kao stradalnik potresa i sa sinovima je uselio u oštećen stan.

Odvojeno pročelje, pukotine u nosivom zidu, a nekonstrukcijska obnova dovršena

"Naša zgrada nije prijavila konstrukcijsku obnovu, iako ima konstrukcijska oštećenja. Cijeloj zgradi treba konstrukcijska obnova. Meni se čini da se ostali stanari s donjih etaža koje nisu pretrpjele ovakva oštećenja kao moj stan ne žele seliti za vrijeme kada bi se zgrada trebala konstrukcijski obnavljati i da zato nisu htjeli prijaviti obnovu", priča nam.

U dvjema najvećim prostorijama, dnevnoj i spavaćoj sobi, stoje potpornji koji pridržavaju strop. U njima trenutno ne boravi nitko, a oštećenja su velika. On stoga trenutno spava u blagovaonici, dok je sinovima stavio krevet na kat u maloj djevojačkoj sobici. Naš nam sugovornik pokazuje pukotine u zidovima na kojima je vidljivo da se zid pročelja odvojio od ostalih zidova stana, a očite su i pukotine u nosivim zidovima te objašnjava da je zgrada provela nekonstrukcijsku obnovu koja je jako loše izvedena.

"Odvojilo se pročelje od zgrade. Da se opet malo jače zatrese, cijelo pročelje može pasti na Mesničku. Vidi se kako je puknuo nosivi zid. Kod pročelja se vide iste pukotine sa svake strane zidova, mogu ja to požbukati, ali s tim neću ništa dobiti", priča nam dok zabrinuto pokazuje dijelove zgrade koji prijete prolaznicima.

Uskok podignuo optužnicu protiv izvođača radova

Njegova je priča specifična jer je zgrada prije više od godinu dana krenula u nekonstrukcijsku obnovu koja je neslavno prošla, a akteri su završili na sudu, pa i iza rešetaka istražnog zatvora. Radi se o slučaju voditelja Odjela za hitne intervencije GSKG-a Nevena Blaževića te građevinara Davora Režeka, Slaviše Veljkovića, Veljka Jajčanina, Danijela Bogovića i Vladimira Džaje.

Protiv njih je Uskok podignuo optužnicu kojom se Blaževića tereti da im je dodjeljivao građevinske poslove na zgradama pod upravljanjem GSKG-a, za što je od njih primao mito.

"Naša je predstavnica stanara s njima dogovorila izvođenje radova, koliko je meni poznato, i njoj su tada u sklopu tih radova isti izvođači renovirali stan. Na kraju je i ona završila na ispitivanju u policiji. Ja se s tim radovima nisam složio i nisam htio potpisati ništa. Zgrada je ipak digla kredit, a predstavnica je zbog toga podigla pričuvu s 40 na 140 eura. Ja sam to odbio plaćati i zbog toga sam sad s njom na sudu.

Ti su radovi izvedeni katastrofa. Meni je stan i prije njih bio jako oštećen, no nakon radova je pretrpio još veća oštećenja. Pomaknuo se cijeli vijenac koji su oni zabili s letvicama, i to jako neprofesionalno", žali se naš sugovornik.

"Predstavnica nije ni jednom sazvala sastanak suvlasnika"

Dok priča, pokazuje nam i sudske spise na kojima stoji da se slučaj Blaževića i građevinara vodi kao ratno profiterstvo. Pokazuje nam i pukotine u stubištu koje nakon radova, za koje je bilo utrošeno 630.000 kuna, nisu sanirane.

"Tražio sam te građevinare da postave potpornje, no predstavnica je rekla da ne želi. Ja sam na kraju zamolio izvođača koji nam je obnavljao zgradu u Ilici 55 da mi ovo postavi i platio sam iz vlastitog džepa. Na toj lokaciji imam lokal, tamo je sve išlo glatko s obnovom i za duplo veću zgradu od ove trošak je bio 820.000 kuna", kaže.

Dodaje i da predstavnica stanara nije niti jednom sazvala sastanak suvlasnika. "Nekoliko sam puta pitao hoćemo li održati sastanak, no ostali suvlasnici me ignoriraju", kaže. Njegova zgrada, ako Ministarstvo ponovo ne otvori rok za prijavu, obnovu neće doživjeti nikada, osim ako je naš sugovornik ne plati iz vlastitog džepa. A do tada prijeti svim prolaznicima ulice u strogom centru Zagreba.

Popucali temelji, zgrada tone, ne ide u obnovu

Obnovu neće doživjeti ni zgrada s početka prošlog stoljeća na adresi Mlinarska 8. "Ta zgrada spada pod zaštitu spomenika grada Zagreba. U potresu nam je stradao krov, kad su došli provjeriti zgradu, nisu ni ulazili u zgradu, stavili su crvenu naljepnicu.

Ima nas 4 stanara, s time da su u jednom stanu nakon potresa umrle dvije sestre koje nemaju nasljednike. Stan je zapečaćen od policije, u međuvremenu se javilo 12 nasljednika i to je na sudu i sad smo doznali da je sud  rekao da je vraćeno na početak.

Mi smo slali sve dopise, i kod Bandića i kod Zavoda za zaštitu spomenika grada Zagreba. Od njih nismo dobili ni jedan odgovor. U međuvremenu smo pozvali krovopokrivača koji bi nam popravio krov. Međutim nije samo krov u pitanju, kako se zgrada naslanja na privatnu kuću od bivšeg direktora Zavoda za zaštitu spomenika grada Zagreba, njegov krov je pao na naš krov.

Nakon novih potresa, zgrada je počela tonuti, temelji su se još više urušili. Vlaga nam ulazi u stanove, onaj stan koji je zapečaćen ne znamo u kakvom je stanju, jer ne možemo unutra", žali se Lea čiji je suprug jedan od suvlasnika u zgradi.

"Ljudi su dobivali krive informacije"

Dodaje kako su do njih dolazile samo polovične i upitne informacije. Njihova zgrada nema predstavnika stanara, zbog čega nije uspostavljena pričuva. Kada su se krenuli organizirati oko obnove, rečeno im je da je zgrada zaštićena i da stoga obnova spada pod zaštitu spomenika grada Zagreba.

"Suvlasnik koji se išao raspitivati u Fond za obnovu dobio je informaciju da se ne možemo prijaviti iz raznih razloga. Rečeno nam je da smo mi privatna zgrada, da se moramo javiti Zavodu za zaštitu spomenika, pa čak i da je zgrada imala problema prije potresa. Ja sam sigurna da su do nas dolazile krive informacije i da se ljudima općenito oko obnove krive informacije daju", ogorčena je Lea.

Inspekcija ustanovila konstruktivna oštećenja, zgrada ne ide u konstrukcijsku obnovu

U problemu je i Lea, koja je posljednje tri godine s kćeri živjela u hostelu Arena. One su u stanu zaštićene najmoprimke, njihov je predstavnik stanara podnio zahtjev za konstrukcijskom obnovom, no Ministarstvo ih je odbilo.

"Naša zgrada je u Klaićevoj 19, oni su podnijeli zahtjev, ali nas je Ministarstvo odbilo. Ovlašteni statičar je djelovao tako bezobrazno i bahato kao da nam namjerno ne želi dati obnovu. Mi smo kao zgrada odmah nakon potresa podnijeli zahtjev za nekonstruktivnu obnovu, nismo htjeli da se zabatni zid, koji je stršao iznad susjedne zgrade, sruši.

Zgrada je imala konstruktivna oštećenja, a i moj stan ima konstruktivna. Mi smo se prijavili za hitne popravke da se taj zid ne bi srušio i iz Ministarstva su nam kasnije rekli da ne možemo dobiti konstrukcijsku obnovu jer smo već dobili nekonstrukcijsku", ogorčena je Lea.

Ona je sama, o vlastitom trošku, pozvala ovlaštenog inženjera kako bi joj izgradio elaborat stana, a inspekcija je utvrdila da u stanu postoje konstrukcijska oštećenja. "Imam elaborat po kojem piše da je stan neuseljiv do uređenja, spustio se pod i strop. Ministarstvo je prihvatilo taj elaborat", kaže.

"Sa svime navedenim i opisanim u ovom elaboratu, predmetnu stambenu jedinicu klasificira se kao neuporabivu, s preporukom o mjerama sanacije kojima bi se stan doveo u stanje koje ne bi predstavljalo opasnost za stanare. Također, jedna od preporuka je da se i pregled cijele zgrade napravi po visini kako bi se utvrdilo stanje zida sjevernog pročelja kod kojeg je došlo do deformacije van ravnine", stoji u elaboratu.

"Borim se i dalje preko pučke pravobraniteljice"

"Jedino što me muči je odnos Ministarstva prema zaštićenim najmoprimcima. Kažu nam doslovno da se dogovorimo s vlasnicima kojima ne pada na pamet da preuređuju stan kada ide novi Zakon o zaštićenim najmoprimcima kroz godinu dana. Naravno da smo ostali u neobranom grožđu kada nismo mogli podnijeti niti jedan zahtjev.

Ja sam pisala i udrugama, ali sam i od njih dobila odbijenicu. Dobila sam toliko odbijenica u 4 godine, uvijek smo se nadali da će nam pomoći Ministarstvo, ali i oni su nam okrenuli leđa. Nas par je plaćalo smještaj u hostelu Arena, ali smo otišli. 360 eura smo plaćali jednu sobu za dvoje, odnosno 180 po osobi. Jednokrevetne sobe su bile 230, a sada su nakon 1.1. skočile na 300 eura", priča.

"Ja se preko pučke pravobraniteljice borim i dalje. Ona traži od Ministarstva odgovor zašto su ostavili zaštićene najmoprimce bez ikakvih prava. Ja i kći smo se doslovno razboljele u ove četiri godine zbog svog stresa. Uništili su nas", poručuje.

Indexu se javljali ljudi s raznim problemima

I ovi ljudi nisu jedini. Indexu se posljednjih nekoliko tjedana javilo desetak ljudi koji zbog narušenih odnosa u svojim zgradama nisu htjeli izlaziti u javnost. Neki od njih u sporu su s članovima obitelji, koji su vlasnici nekretnina na papiru, no u njima ne žive. Neki su u sporu sa susjedima, a neki su dobili toliko oprečnih informacija od službenika na terenu da do 31. prosinca 2023. godine nisu stigli pohvatati sve konce obnove i Ministarstvu donijeti elaborat.

Svi oni već skoro četiri godine čekaju obnovu i nadaju se da će se njihovi problemi eventualno ipak razriješiti. No, ako Ministarstvo ponovo ne otvori rok, ovi ljudi obnovu neće dočekati nikad.