KADA smo bili u Karlovačkoj županiji ljetos, kada je migrantski pritisak bio najjači, ljudi su tamo bili složni u jednom - migranti su im, govorili su, predstavljali najveći problem. Ovih dana pričaju drugu priču. Na migrante su skoro i zaboravili, na njihovo su mjesto došli krijumčari, a problemi su sada puno veći.

Na pitanje boje li se više migranata ili krijumčara, stanovnici slunjskog, cetingradskog i topuskog područja uglavnom kažu da se ne boje ljudi koji bježe od problema u bolji život, već organiziranih kriminalnih skupina koje jurcaju cestama i izazivaju nesreće. Za staru cestu od Karlovca do Gračaca stanovnici će ionako reći da je prilično nesigurna i kroz povijest je vidjela dosta tragičnih nesreća, no situacija je s navalom krijumčara postala nikad gora.

Nikad više krijumčara na hrvatskim cestama

Tamo je u posljednja dva tjedna policija izvijestila o šest potjera za krijumčarima, od kojih su četiri rezultirale prometnim nesrećama. U istom vremenskom periodu 17 uhvaćenih krijumčara zaradilo je dodatne prekršajne prijave zbog kršenja propisa o sigurnosti na cestama.

Najdramatičnija nesreća dogodila se početkom siječnja na autocesti A1 nedaleko od Karlovca, kada je 30-godišnji Moldavac prešao na drugu stranu autoceste i udario u auto riječke obitelji koja se vraćala s odmora. U nesreći su poginuli roditelji maloljetnika koji je također bio u autu te jedan migrant. Te nesreće nisu ograničene na Karlovačku županiju, a prošlog su tjedna dvije zabilježene usred Zagreba, nakon policijskih potjera.

Regrutiraju preko TikToka, na WhatsApp šalju upute

Gotovo da ne prođe dan bez policijske vijesti o hvatanju krijumčara, a za njihova kaznena dijela stiže sve više optužnica i presuda. Uglavnom se radi o stranim državljanima, redom Moldavcima, Bugarima, Rumunjima, Litvancima, Ukrajincima, Talijanima, a nešto manje je Hrvata i državljana Bosne i Hercegovine.

U presudama i optužnicama opisane su taktike krijumčarskih organizacija. Regrutiraju preko oglasa na TikToku ili drugim društvenim mrežama. Jednom kad okupe tim, koji se sastoji od vozača, ponekad suvozača i osobe koja vozi ispred auta i dojavljuje policijske lokacije, sve upute šalju u WhatsApp ili Viber grupe. Tako je jedna skupina Rumunja, koja je uhićena ljetos, nakon svakih prijeđenih 10 kilometara u WhatsApp dobila novu lokaciju prema kojoj treba voziti.  

Presude za krijumčarenje kreću se od par mjeseci ili najviše jedne godine zatvora do novčanih kazni ili pak samo vraćanja novčanih iznosa zarađenih krijumčarenjem. Prema njima pretjerano strogi nisu ni suci, a ni tužiteljstvo, koje rijetko traži stroge zatvorske kazne.

Policija: Percepcija nam se promijenila, krijumčari su sada puno veći problem od migranata

Osim za stanovništvo, krijumčari su postali mnogo veći problem od migranata i za policiju koja je, kako nam je objasnio voditelj službe za granicu u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj Alenko Vrđuka, potpuno promijenila percepciju o problematici migracija kroz hrvatsku.

"Nama se percepcija promijenila, problem nam više nisu migranti, nego krijumčari. Migranti su jadni ljudi koji bježe od nekih problema, a krijumčari su dobro organizirane kriminalne skupne. S njima se uvijek treba nadigravati. Uvijek promatraju naša postupanja i reorganiziraju svoje rute, a mi ih moramo pratiti, analizirati njihovo ponašanje i prilagođavati im se na dnevnoj bazi. I tako u krug", objasnio je Vrđuka.

Index je proveo dan uzduž granice u Sisačko-moslavačkoj županiji, uz bok s graničnom policijom, koja nam je detaljno pokazala borbu na suzbijanju ilegalnih migracija. Kako su nam objasnili, u toj županiji gotovo da više nema problema s ulaskom ilegalnih migranata. Situacija je tamo mnogo bolja nego u susjednoj karlovačkoj županiji, a područje je, kako kažu, sada više-manje čisto.

Ilegalni prelasci u Sisačko-moslavačkoj županiji na minimumu, granicu čuva napredna tehnologija

Prva postaja u obilasku granice bila je stacionarna kamera, koja se nalazi na otprilike 30 metara visokom stupu, na najvišoj točki nadmorske visine uz granicu. Tamo nam je Vrđuka objasnio da se način čuvanja granice i sprečavanja ilegalnih ulazaka u zemlju jako promijenio u posljednjih nekoliko godina. Umjesto da patroliraju i promatraju teleskopima s čeka, danas taj posao za njih puno učinkovitije radi tehnologija.

"Ova kamera je vrlo moćna, domet joj je 20 kilometara, a ima i termovizijsku mogućnost snimanja. Na udaljenostima između 10 i 15 kilometara vidimo razliku između čovjeka i životinje. Ljude koji pokušavaju nezakonito prijeći državnu granicu uočavamo već na desetom kilometru i pratimo ih kamerom cijelo vrijeme kada prilaze granicu, kada vidimo da su dosta blizu i pokušavaju prijeći, u tom trenutku već imamo svoje snage postavljene na samoj graničnoj crti koji će ih upozoriti da prilaze graničnoj crti i da se moraju udaljiti.

Granica se u principu čuva na dva načina, jedan dio je detekcija, a drugi reakcija. Nekada smo detekciju radili sami, danas je detekcija prebačena gotovo u cijelosti na tehniku, na cijeli niz kamera, dronove i druge vrste senzora. Ljudi koji su u postaji i prate sve te senzore, upozoravaju naše reakcijske snage, koje zatim sprečavaju nezakoniti prelazak. U slučaju da je do njega već došlo, osobe su zadržane i postupa se prema njima", objasnio je Vrđuka.

Osim toga, duž cijele granice na cestama su postavljeni policijski punktovi. U vožnji bez policijske pratnje, policajci su nas na punktovima od Gline do Slunja zaustavili četiri puta, a svaki smo put morali pokazati isprave. 

Kamere, dronovi i specijalci u snijegu

Dalje niz makadam koji se proteže tik uz granicu, u snijegu i šikari, sreli smo i jedinicu specijalne policije u punoj opremi. "Oni su tu za najsloženije zadaće. Opremljeni su za bilo kakvu situaciju, koliko god eskalirala. Ako dođe do upotrebe vatrenog oružja prema policiji, oni su tu da dovedu sigurnosno stanje na odgovarajuću razinu. Stalno su s nama i odrađuju stvari koje su fizički zahtjevnije.

"Ako postoji potreba, oni su spremni i mogu spavati na terenu u šatorima. Ako treba hermetički zatvoriti granicu, oni imaju sposobnosti to i napraviti", govori nam Vrđuka.

Na nekoliko punktova sreli smo i ekipu s dronovima, a po terenu su postavljene i manje kamere koje nismo smjeli snimati jer su njihove lokacije tajne. Svu tehnologiju kojom policija čuva granicu danas financira EU, a Vrđuka je nedavno u obilazak vodio i ekipu iz Frontexa, koja se uvjerila da je, kako kaže, zaštita granice na odgovarajućoj razini.

"Primijetili su da je kod nas povećan pritisak, no kada su vidjeli kako radimo i čime raspolažemo, praktički su rekli da neće prodavati led Eskimima. Uvjerili su se da je situacija zadovoljavajuća. Naših snaga je u ovom trenutku dovoljno, kada je veći pritisak, zovemo službenike iz drugih postaja i možemo u tom trenutku štititi granicu, ne 100 posto kako je predviđeno, nego i 200 posto", kaže.

"Krijumčarenje migranta trenutno je vjerojatno puno isplativije nego krijumčarenje droge"

Kada je počela migrantska kriza, prelasci granica bili su prilično neorganizirani, objašnjava Vrđuka. Migranti su dolazili u raznim pravcima i bilo ih je prilično lako hvatati.

"U posljednje vrijeme se sve više kriminalnih skupina uključuje u njihov put i stvaraju se kriminalni lanci. Krijumčarenje migranata trenutno je vjerojatno puno isplativije nego krijumčarenje droge ili oružja.

Oni idu u smjeru plašenja migranata kako bi oni odustali od samostalnog kretanja kroz šume. Pokazuju im svakojake snimke napada medvjeda i ostalih divljih životinja, koje su uglavnom iz Rusije, i tvrde da se to dogodilo u ovim šumama. Tako navode migrante da im plate kako bi sigurnije prešli granicu. Krijumčari su, znači, ušli u baš svaki segment njihovog puta od polazišta do odredišta", kaže.

Jedna od takvih vijesti, o napadu medvjeda na migrante, pojavila se krajem prošlog tjedna u bosanskim medijima, a prenijeli su je i hrvatski mediji. Na fotografijama koje su kružile vidi se osoba s težim ozljedama. Granična policija BiH je o incidentu izvijestila SOS Bihać, organizaciju koja pomaže migrantima u tom gradu, a oni su potvrdili da se radi o lažnoj vijesti. Vrđuka kaže da se vjerojatno radilo o fotografijama kojima su krijumčari pokušavali zastrašiti migrante.

"Imali smo razne pucnjave, to sve dolazi od krijumčara"

"Imali smo i razne pucnjave oko granice, uglavnom na bosanskoj strani. Za takve incidente odgovorni su upravo krijumčari, migranti nisu naoružani, dok su krijumčari dobro naoružani. Oni se prvenstveno bore među sobom za prevlast, no znaju se upuštati i u druge kriminalne radnje poput pljačkanja migranata. Gledaju tko od njih ima više novaca, a onda ih pljačkaju. Za većinu takvih stvari koje su se znale pripisivati policiji na kraju su bili odgovorni krijumčari", dodaje.

Vrđuka je objasnio i da krijumčari nisu toliko aktivni na samoj granici, jer ovdje ima najviše policije, već migrante skupljaju malo dublje u teritoriju. Najveći problem trenutno su im sekundarne migracije, odnosno ljudi koji su zatražili azil i pušteni su iz prihvatnih centara, jer i njih krijumčari često skupljaju i prevoze prema sjeverozapadnoj granici.

"Nadamo se da će se to riješiti novim Europskim paktom o migracijama. Tada ljudi koje smo jedom ulovili u nezakonitom prelasku neće poslije više moći slobodno šetati zemljom. A istovremeno će strancima iz zemalja iz kojih dolaze migranti biti puno lakše doći legalno u Hrvatsku, na rad ili školovanje", dodaje.

"Trenutno su problem Moldavci, Bugari i Rumunji"

Što se tiče profila krijumčara, Vrđuka napominje da kriminal ne poznaje granice, no da u ovom trenutku imaju dosta problema s Moldavcima, Bugarima i Rumunjima. "Ima i hrvatskih državljana i onih iz BiH. Po svemu što smo do sada doživjeli, vidimo da se ovdje radi o međunarodnim kriminalnim organizacijama i da su dobro organizirane. Isto tako, policija ne djeluje lokalno, nego djeluje s drugim policijama i agencijama drugih država", kaže.

Na pitanje kako je moguće da toliko krijumčara skuplja migrante po Hrvatskoj i s njima jurca po cestama te izazivaju brojne nesreće, Vrđuka kaže da je u pitanju uvijek novac. "Oni imaju u interesu da što prije prijeđu od točke a do točke B i nadaju se da neće biti ulovljeni. Novac je u pitanju, oni se tog novca ne žele odreći i napravit će bilo što da zadrže taj novac", kaže.

Slunjanin: S migrantima nikad nismo imali problema, puno veći problem su krijumčari

Nakon što smo obišli graničnu liniju Sisačko-moslavačke županije, zaputili smo se u susjednu Karlovačku županiju, gdje situacija nije tako "čista" i problemi su i dalje veliki. Tamo smo pričali najviše sa stanovnicima Cetingrada i Slunja, odakle dolaze dojave o pojačanoj aktivnosti krijumčara.

"Danas je bila nesreća ovdje, prema Taborištu, migranti su bili u kombiju, vjerojatno su ih krijumčari prevozili, nema tko drugi. Rekao mi je jedan policajac ako ide auto prema meni i blica, da se moram maknuti jer najvjerojatnije jure nekog", kaže Boško.

Dodaje da im vjerojatno puno plaćaju i da zato jurcaju po cestama kako bi čim prije stigli na neko odredište. "Ovdje je bilo puno migranata, ali nikad problema s njima nismo imali. Puno veći problem su krijumčari", zaključuje.

"Da, strah me zbog krijumčara u zadnje vrijeme. Kada idem s djecom na cestu, uvijek me strah, bojim se da će netko od njih jurcati i zabiti se u nas. Njih se bojimo puno više od migranata. Viđala sam sumnjive kombije na ovom području i čula da ih ima puno više prema Cetingradu", rekla je jedna majka, koju smo sa sinčićem sreli u Slunj.

"Policajci su nas upozorili da se noću ne vozimo od Karlovca prema Slunju"

"Krijumčari su ovdje jako veliki problem postali. Poznam puno lokalnih policajaca i često od njih čujemo upozorenja. Govore nam da je bolje da ne idemo s djecom na večer na cestu i da je bolje da se kasno uvečer uopće ne vozimo.

Upozorili su nas i da je po noći ovdje najgore ići od Karlovca u smjeru Slunja, jer znaju jurcati i bježati policiji prema Karlovcu, pa često prelaze na drugu stranu ceste i predstavljaju opasnost za vozače koji idu u smjeru Slunja. Migranti nam se sada ne čine kao veliki problem. Njih više ni ne viđamo, što zbog zime, a što zbog toga jer ih skupljaju krijumčari", rekla je još jedna majka iz Slunja.

Gospođa Marija iz Slunja nam je rekla da je čula na televiziji za policijske jurnjave, no da sama nije vidjela ništa. "Krijumčara je bilo i bit će. Nije mi ti ništa novo. Ja se ne bojim jer ne vozim", rekla je.  

"Ne možemo znati tko je krijumčar, ovo je tranzitan prostor. Problem su kada bježe pred policijom je prostoji mogućnost sudara, a ceste su nam uske i loše i opasnost je ako ti naiđe takav auto u susret", rekao je Dušan.

"Krijumčar se u bijegu od policije zabio u auto mog susjeda"

"Čuo sam za krijumčare, policija je tu konstantno i pazi na to. Zaustavljaju masu njih i bave se s trgovinom ljudi. Bojim se i migranata i krijumčara, mislim da ipak migranti dovode problem krijumčara", rekao je Iani i dodao da se ipak boji da će se netko u njega zaletjeti na cesti.

"Puno je krijumčara, naša je policija presrela puno tih kombija i oduzela vozila. Jedan krijumčar se u bijegu od policije zaletio u auto mog susjeda, događa se to. Ti krijumčari mogu izazvati nesreće, ali samih migranata se ne bojimo, mi njima nismo interesantni. Ja bih kažnjavao krijumčare, a ne te jadne ljude, ne znam tko ih je prisilio da idu, ali očito da im nije dobro kad su godinama na putu. Krijumčari rentaju ta vozila u Bosni, u roku od mjesec dana ljetos je ovdje 30-ak tih vozila oduzeto", rekao nam je vijećnik u općini Cetingrad Ramo Murić.

Na pitanje je li vidio krijumčare na području Cetingrada, kaže da jest i da ih ima puno. "Normalno je to postalo. Ja se ne bojim, no za druge ljude vjerojatno nije ugodno", kaže Nikola.