EUROZASTUPNICI su danas usvojili uredbu o oznakama izvornosti za alkoholna pića i poljoprivredne proizvode kojom se zasad ništa suštinski ne mijenja u prijeporu o uporabi naziva prošek koje osporavaju talijanski vinari i političari.

Izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o oznakama zemljopisnog podrijetla EU za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode i sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode, usvojeno je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu s 520 glasova za i samo 19 protiv. Suzdržana su bila 64 zastupnika.

Njime se u osnovi ažuriraju postojeća EU pravila o označavanju izvornih europskih proizvoda, no suštinski, protivno ocjenama talijanskih eurozastupnika, ne mijenja ništa u sporu oko uporabe naziva prošek koji traje od ulaska Hrvatske u Uniju.

Konačna odluka će biti na Komisiji

Talijanska strana osporava pravo na uporabu naziva prošek za slatko desertno dalmatinsko vino tvrdeći kako se njime zloupotrebljava sličnost s globalno uspješnim talijanskim pjenušavim vinom proseccom. Rim je stoga uložio prigovor na registraciju naziva prošek, a konačna odluka, nakon današnjeg glasovanja EP-a, bit će na Komisiji.

Predstavnici Komisije su u dosadašnjim raspravama koje su se vodile i u nadležnom odboru Europskog parlamenta iskazivali razumijevanje za hrvatske argumente kako je riječ o tradicionalnom nazivu za potpuno različito vino od talijanskog 'prosecca' te da, s obzirom na to da se nalazi u različitim kategorijama vina na vinskim listama i policama enoteka, ne može dovesti potrošače u zabunu.

Picula: Talijanskim kolegama u nedostatku suštinskih argumenata preostaje samo vrijeđati

Hrvatski zastupnici i stručnjaci ocjenjuju kako nova uredba suštinski bitno ne mijenja poziciju prošeka u sporu s proseccom, no talijanski eurozastupnici su u raspravi koja je prethodila glasanju isticali kako se novom uredbom spor oko prošeka rješava u korist talijanskih zahtjeva. 

SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula, zamjenski član u nadležnom Odboru EP-a za poljoprivredu, do sada je s hrvatske strane bio najaktivniji u isticanju hrvatskih argumenata u Europskom parlamentu i smatra kako talijanska strana nema temelja za slavodobitne izjave. 

"Nova uredba ostavlja prostor da hladne glave nastavimo argumentirati da se nitko, bez obzira na sličnosti imena, ne može zabuniti između našeg desertnog prošeka i talijanskog pjenušavog prosecca. A talijanskim kolegama u nedostatku suštinskih argumenata preostaje samo vrijeđati", ocijenio je Picula za Hinu.

Na što računaju Talijani?

Više talijanskih zastupnika u raspravi je istaknulo kako nova uredba rješava sporna pitanja krivotvorenja i manipulacija nazivima izvornih proizvoda, navodeći prošek kao ilustraciju, u čemu su uobičajeno prednjačili zastupnici desne Lege, čije su političke utvrde upravo u područjima gdje se prosecco proizvodi. 

Iako je dio talijanskih zastupnika ponovio tvrdnje da je prošek krivotvorina i jeftina kopija prosecca, koje obilježavaju polemiku od samih početaka, razvidno je da talijanska strana, nakon što su te teze demantirane tijekom godina, sada nade polaže u amandmanima proširene članke uredbe koji reguliraju pitanje homonima, odnosno zabranjuju zlouporabu sličnosti naziva između proizvoda.

Od "krivotvorine" do homonima

U proceduri donošenja uredbe i pregovora s Vijećem EU-a talijanski mediji i političari već su proglašavali pobjedu zahvaljujući intervencijama u članak 30 uredbe koja govori o tom pitanju. Uz zabranu zlouporabe homonima u ažuriranoj regulativi EU talijanska strana amandmanima je obuhvatila i slučajeve transkripcije i transliteracije, odnosno prilagodbe izvornih naziva u prijevodu na druge jezike te očekuje da se primijene na slučaj prošeka i prosecca.

Relevantni članci uredbe, međutim, ne isključuju da se uz određene uvjete mogu dopustiti i takvi nazivi proizvoda, a Picula napominje da talijanski prijedlog da se zabrani zaštita svih proizvoda koji i najmanje "sugeriraju drugi proizvod", nije prihvaćen.

"Najsporniji i za nas najvažniji je članak 30, koji definira pod kojim se uvjetima homonimne oznake zemljopisnog porijekla mogu zaštititi pod uvjetom da postoji jasna razlika u konzumaciji i dugotrajnoj upotrebi proizvoda te da potrošači ni na koji način nisu dovedeni u zabludu oko pravog identiteta proizvoda", tumači hrvatski zastupnik.

Hrvatski prošek je vino dokumentirano u 16. stoljeću

Članak 30 određuje da se "oznaka (…) za koju je podnesen zahtjev nakon što je u Uniji podnesen zahtjev za potpuno ili djelomično homonimnu oznaku zemljopisnog podrijetla (…) ne registrira, osim ako u praksi postoji dovoljna razlika između uvjeta lokalne i tradicionalne upotrebe i prezentacije dviju homonimnih oznaka, (…) i da se potrošači ne dovode u zabludu u pogledu pravog identiteta ili zemljopisnog podrijetla proizvoda".

Hrvatski prošek u tom smislu zadovoljava kriterije za zaštitu u EU jer je riječ o vinu dokumentirane povijesti od 16. stoljeća, duže od prosecca koji se prvi put spominje u 18. stoljeću, jasnih razlika u proizvodnji te načinu i običajima konzumacije.

Od enologije do etimologije

Nakon tvrdnji o prošeku kao jeftinoj kopiji prosecca koje očito nisu prihvaćene u institucijama EU, može se očekivati da će se polemika s područja enologije seliti na područje etimologije gdje postoji više teorija o porijeklu i povijesti naziva prošek.

U iznošenju argumenata u korist prošeka Piculi se tijekom postupka u institucijama EU pridruživalo više hrvatskih eurozastupnika različitih političkih opcija. U raspravi održanoj u utorak istupali su i Ladislav Ilčić iz Hrvatskih suverenista i HDZ-ov Tomislav Sokol ističući prava na uporabu naziva prošek.

Hrvatski zastupnici su tijekom procedure donošenja uredbe koja je započela 2022., istupali koordinirano ponavljajući iste argumente za prošek kakve je u institucijama EU iznosilo i hrvatsko ministarstvo poljoprivrede.

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća "o oznakama zemljopisnog podrijetla Europske unije za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode i sustavima kvalitete za poljoprivredne proizvode" ažurira postojeća pravila za zaštitu oznaka izvornosti na način da snaži ulogu udruženja proizvođača, ubrzava postupke, standardizira održive prakse na razini EU te objedinjuje više dosadašnjih regulativa EU.

U odnosu na dosadašnja pravila, veća pozornost posvećuje se i korištenju ili zlouporabi zaštićenih naziva na internetu.