U HRVATSKOJ je sve više ovisnika o drogama, što pokazuje i činjenica da je u zadnjih 10 godina stiglo oko 200 novih narkotika. No, broj liječenih još je nizak. Prema statistici HZJZ-a, tijekom 2022. godine liječilo se 6078 osoba zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, među kojima je više muškaraca nego žena, a konzumacija počinje sve ranije.

Prevencija ovisnosti sve je izazovnija zbog veće produkcije, potražnje i ponude. Istarska županija je godinama bilježila najveći broj ovisnika, no provođenjem programa smanjenja šteta udruge Institut danas je po broju liječenih na prvom mjestu. 

Bivši ovisnik: Nakon prometne nesreće sam krenuo s heroinom

Jedan od polaznika programa je bivši ovisnik i današnji zaposlenik udruge koji je za Index anonimno svjedočio o paklu droge iz kojeg su ga oslobodili djelatnici udruge. Njegov prvi susret s drogom, priča nam, bila je marihuana koja ga je koštala uspješne sportske karijere. 

"U prometnoj nesreći sam slomio kralježnicu na dva mjesta. Oporavak je bio težak, od dugog ležanja su mi atrofirali mišići, a doktori su mi rekli da se više ne mogu baviti sportom i da mogu biti sretan što ću uopće moći ponovno hodati. 

Tada mi je sve palo u vodu. Nisam se uspio sam izvući iz toga i počeo sam konzumirati heroin. Mislio sam da se sam mogu izvući, ali nisam uspio, počeo sam konzumirati i kokain, a malo pomalo sam krenuo i dilati male količine", priča nam. 

"Vrag ti naplati 10 puta više ono što si uživao dok si se drogirao"

Njegovu borbu dodatno je otežao i tragičan gubitak roditelja, nakon čega je prvi put završio u zatvoru zbog krađe i posjedovanja heroina. Prvi se put s djelatnicima udruge susreo nakon izlaska iz zatvora, kada je skoro ponovo počinio kazneno djelo.

"Od rodbine sam uzeo zlato koje sam htio prodati. Na putu sam sreo djelatnice udruge koje su volontirale. Iz nekog razloga sam imao potrebu stati s njima i popričati. Rekao sam im što sam napravio, a one su me savjetovale da to vratim. Od tada sam počeo dolaziti kod njih i s njima po gradu volontirati i skupljati iskorištene šprice kako bih se maknuo od tog društva. 

Dok imaš pare, onda su svi oko tebe, a kasnije nemaš nikoga. Ostao sam potpuno sam i vrijeme s njima mi je pomoglo da se maknem od crnih misli. Borio sam se s depresijom. Vrag ti naplati 10 puta više ono što si uživao dok si se drogirao. Ubija te to u živce, misliš da ne vrijediš ništa. Nešto bi se uvijek desilo da se vratim drogi. 

Odlučio sam otići u komunu, a iz udruge su mi pružili pomoć. Ostao sam bez ičega, prijatelja sam pitao da mi opere robu, ali mi je nikad nije donio. Da mi u udruzi nisu dali sredstva za higijenu, otišao bih bez ičega. To puno pomogne čovjeku, a oni su mi bili najveća podrška, i materijalno i duhovno", prisjeća se te dodaje kako je bio i na psihijatriji zbog halucinacija. 

Djelatnici udruge bili su mu najveća podrška. Danas im je kolega 

Danas je to sve iza njega, svaki dan se susreće s izazovima koji bi ga, kaže, mogli vratiti na krivi put. Djelatnici udruge pružili su mu drugu priliku i već godinu dana, kaže, zaposlen je kod njih. 

"Oni su mi pomagali i pružili mi najveću podršku. Zaposlili su me na četiri sata da prikupljam infektivni otad. Uvijek su bili tu za mene, imali su razumijevanja i nikada im nije bilo teško razgovarati sa mnom i pružiti mi podršku. Iako sam imao oslonac, iz ovog pakla se možete izvući samo ako vi to stvarno želite, a ja sam tu odluku donio kad sam dotaknuo dno."

Dok je tražio infektivni otpad, slučajno je pronašao mladog momka koji leži bez svijesti. 

"Nedavno sam našao dečka koji je ovisnik. Skoro je bio mrtav, zelen je bio. Pozvao sam hitnu koja ga je spasila. Rekao sam mu da mu je ovo bilo zadnje upozorenje i pitanje je hoće li sljedeći put preživjeti. Htio sam da shvati da je dotaknuo dno i da mu je to zadnja prilika za život."

NZJZ: Duži niz godina smo prva ili druga županija po stopi liječenih ovisnika

Već duži period broj korisnika Službe za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti je u porastu. Kako nam je potvrdila psihologinja Helena Mitrović iz NZJZ-a Istarske županije, najveći skok bilježe posljednje tri godine. Najčešće se radi o osobama koje traže pomoć zbog anksioznih i depresivnih poremećaja. 

"Istarska županija je duži niz godina prva ili druga po stopi liječenih ovisnika. Najvećim dijelom se radi o heroinskim ovisnicima koji su u dugotrajnom tretmanu. Važno je naglasiti da se već dugo ne bilježi porast evidentiranih heroinskih ovisnika. 

Ovaj podatak nam govori da stari ovisnici i dalje ostaju u tretmanu, što smanjuje mogućnost recidiva i poboljšava kvalitetu njihovog života. Ono što predstavlja problem, kako kod nas tako i u ostatku Hrvatske, mali je obuhvat liječenja konzumenata amfetamina i ostalih stimulansa", poručila je psihologinja Mitrović. 

Novi problemi stigli sa sintetskim drogama 

Udruga Institut skrbi se o ovisnicima, pomaže im u svakodnevnom funkcioniranju, nudi savjete i novi početak. Predsjednica Varja Bastiančić već se 20 godina bavi ovom problematikom te je za Index kazala kako im trenutno najveći problem stvaraju sintetske droge koje su u Hrvatsku ušle na velika vrata. 

"Nažalost, ti su trendovi došli i kod nas. Bilo je za očekivati, ali dobrim dijelom nismo spremni za sintetičke droge. Mi još uvijek kaskamo u kontekstu drug checkinga. Dokle god ne budemo imali program koji će nam omogućiti da znamo što se na ulici uzima, smatram da nećemo biti spremni. 

Što se tiče opijatskih droga, razvili smo fantastičnu politiku i mislim da smo zemljama u regiji dobar primjer, ali sintetske droge su nam još uvijek svima velik izazov. Te su droge lako dostupne i jeftine, a djeca i mladi općenito imaju puno više novca nego što su imali nekada", smatra Bastiančić, koja je dodala kako je najviše zabrinjava vrijeme ulaska u tretman. 

"U Istarskoj županiji bilježimo prvo uzimanje droge sa 16 godina, dok je prosječna dob ulaska u tretman bila nešto viša od 40 godina. Tu govorimo o 20 godina slobodnog drogiranja bez ikakve terapije. 

Mene taj dio jako zabrinjava, a to se događa jer konzumaciju sintetskih droga teže uočavamo. Vjerujem da će to biti dodatan izazov jer pristupiti 40-godišnjem ovisniku kako bi se prestao drogirati je puno teže nego mlađoj populaciji", zaključila je.