NAKON što je u travnju ove godine Vrhovni sud, suprotno odlukama nižih sudova, presudio da je odluka Hrvatske radiotelevizije iz 2018. godine o izvanrednom otkazu ugovora o radu Hrvoju Zovku bila zakonita, a otkaz dopušten, sada je tu odluku Vrhovnog suda, svega nekoliko mjeseci nakon žalbe, potvrdio i Ustavni sud.

>> Bivši urednik HRT-a za Index ispričao detalje o otkazu

>> HTV mora vratiti urednika Hrvoja Zovka na posao, otkaz je bio nezakonit

>> Vrhovni sud ukinuo presudu HRT-u protiv Zovka. HND: Tajming je znakovit

Zovko, inače predsjednik cehovske organizacije novinara Hrvatske, zatražio je reviziju postupka smatrajući da je presuda Vrhovnog suda, koja je išla na ruku HRT-u, bila "potpuno arbitrarna" jer se ne temelji na činjeničnim osnovama, kao i da potpuno zanemaruje zakonom propisani uvjet dopuštenosti otkaza ugovora o radu te je, na kraju, i suprotna ustaljenoj sudskoj praksi. 

Ustavni sud potvrdio odluku Vrhovnog suda

Naime, niži sudovi utvrdili su da je odluka Hrvatske radiotelevizije iz 2018. godine o izvanrednom otkazu ugovora o radu Hrvoju Zovku, predsjedniku HND-a i tada izvršnom uredniku HTV-a 4, bila nezakonita, a otkaz nedopušten. Vrhovni sud donio je presudu kako je odluka o otkazu bila opravdana.   

Ustavni je sud, 12. rujna ove godine, u sastavu Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Snježana Bagić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, donio odluku da se žalba, odnosno zahtjev za reviziju postupka - odbija. Ustavni sud potvrdio je time presudu Vrhovnog suda. 

"Ustavni sud nije osigurao zaštitu Hrvoju Zovku"

"Zadaća Ustavnog suda je da štiti temeljna prava građana, koja uključuju i ustavna prava na rad i pravično suđenje. Ustavni sud, u ovom slučaju, nije ispunio tu zadaću, s obzirom da Hrvoju Zovku nije osigurao zaštitu od arbitrarne i nepravilne odluke Vrhovnog suda", ističe odvjetnica Hrvoja Zovka, Vanja Jurić. 

Kako ističe ta odluka, bez ikakve dileme, nije u skladu s činjenicama koje su, tijekom postupka, utvrdili prvo općinski, a zatim i županijski sud. Isto tako odvjetnica Jurić smatra da odluka nije u u skladu s dosadašnjim odlukama Vrhovnog suda i odredbama Zakona o radu.

"Ovakve odluke, nažalost, doprinose pravnoj nesigurnosti i daljnjem padu povjerenja građana u sustav", zaključuje na kraju odvjetnica Jurić. 

Sve je krenulo od žalbe da urednik ne bira sugovornike u programu

Podsjetimo, Zovko je dobio otkaz na HRT-u rujnu 2018. godine nakon što je vrh te televizije pokrenuo proceduru za izvanredni otkaz aktualnom predsjedniku HND-a. Povod za pokretanje procedure bila je ostavka Zovka na mjesto izvršnog urednika HTV-a 4.

Zovko je podnio ostavku u pisanom obliku, žaleći se kako ne može sam birati sugovornike na programu u kojem radi. Žalio se na tehničke poteškoće, ali i kadrove, što je dovodilo do toga da HTV nije bio u stanju adekvatno obraditi pojedine teme.

Svađa s Perišom Čakarun bila je presudna

Nakon što je urednica Informativnog programa HTV-a Katarina Periša Čakarun, kao izravno nadređena Zovku, primila mail o ostavci i razlozima ostavke, pozvala je Zovka na razgovor. Svjedoci pričaju kako su se mogli čuti vrlo povišeni tonovi. 

Upravo je ta svađa s kontroverznom urednicom Perišom Čakarun bila razlog za izvanredni prekid radnog odnosa. HRT je otkaz obrazložio "teškom povredom Općih pravila o radu i ponašanju", dodajući da se ispad dogodio u službenim prostorijama HRT-a tijekom radnog vremena. HRT se u obrazloženju pozvao na povredu niza odredaba Općih pravila o radu i ponašanju HRT-a.

Nakon niza presuda u svoju korist, Vrhovni sud je u travnju ove godine zaključio je u svojoj presudi kako verbalni sukob Zovka i nadređene urednice IMS-a HRT-a Katarine Periše Čakarun predstavlja "napad na poslodavca, vrijeđanje, kao i napad na čast i ugled poslodavca" te da je stoga riječ o osobito teškoj povredi obaveza iz radnog odnosa. 

HND: Tajming je bitan

Povodom te presude Vrhovnog suda, priopćenjem se oglasilo i Hrvatsko novinarsko društva ističući kako tajming donošenja te presude - nakon novinarskog prosvjeda protiv izmjena Kaznenog zakona, odnosno tzv. Lex AP-a 31. siječnja ove godine, ide na ruku onih kojma je cilj destabilizacija HND-a pokušajem rušenja njegova predsjednika. 

"Presuda od 10. travnja 2024. puna je nelogičnosti s obzirom na to da je sudsko vijeće u potpunosti ignoriralo ključne okolnosti događaja, kao i iskaze samih svjedoka. Sve to za razliku od dvije sudske instance koje su  pri donošenju svojih presuda, a nakon izvođenja dokaza, presudile kako sud, na temelju činjeničnih utvrđenja, zaključuje da je došlo do narušene komunikacije između tužitelja i njemu nadređene osobe, ali da je riječ o opsegu koji ne može biti razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu'", naglašavalo se u tom priopćenju HND-a.