VIŠE od stotinu stranaka borit će se za naklonost birača na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini u nedjelju, osmim od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Stotinu i deset političkih stranaka borit će se za glasove i izbor gradonačelnika ili načelnika u 142 grada i općine te 3200 zastupnika u gradskim i općinskim vijećima, kao i u skupštini distrikta Brčko.

Lokalni izbori u pravilu su i svojevrsni test popularnosti i utjecaja stranaka koje čine vladajuće koalicije na entitetskim, odnosno državnoj razini pa za njih vlada veliko zanimanje.

HDZ BiH pokušava osvojiti Ramu

Za stranke poput HDZ-a BiH prioritet je sačuvati dosadašnji utjecaj i osigurati većinu hrvatskih zastupnika u gradskom vijeću Mostara, a time i odlučiti tko će biti gradonačelnik koji se bira neizravno. Cilj je i pokušati napokon preuzeti vlast u općinama poput Rame, koja s načelnikom Jozom Ivančevićem već godinama prkosi Draganu Čoviću i predstavlja neosvojivu oporbenu utvrdu.

Tri stranke bošnjačko-građanskog bloka, SDP BiH, Naša stranka (NS) i Narod i pravda (NiP) glavni sraz sa Strankom demokratske akcije (SDA) imat će u općinama unutar Sarajevske županije te u samom glavnom gradu, kojima trenutačno vladaju, dok je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika najviše energije uložio u rušenje s vlasti gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića iz oporbene Partije demokratskog progresa (PDP).  

Uz 110 stranaka pravo sudjelovanja na izborima steklo je i 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata nacionalnih manjina koji se kandidiraju po posebnim kvotama te devet lista nezavisnih kandidata.

Za zastupnička se mjesta natječe nešto više od 26 tisuća osoba, dok ih je još 386 istaknulo kandidaturu za načelnička odnosno gradonačelnička mjesta. 

Nerealan broj birača na biračkim popisima 

Pravo glasa u nedjelju imat će 3.4 milijuna osoba, koliko ih je upisano u birački popis, iako analitičari smatraju da je ta brojka nerealna s obzirom na to da se za tek 150 tisuća razlikuje od ukupnog broja stanovnika što ih je BiH imala prema posljednjem popisu provedenom još 2013. Od tada su brojni građani napustili tu zemlju zbog političke nestabilnosti i lošeg standarda. Demografi procjenjuju da trenutačno u BiH ne živi više od 2.9 milijuna stanovnika.  

Kada u nedjelju dođu na birališta, neke od glasača dočekat će i tehničke inovacije jer će na ograničenom broju birališta njihov identitet biti provjeravan elektronski, a glasački listići prebrojavani skeniranjem i sve to uz puni videonadzor. Cilj je testirati takve mogućnosti kako bi nova tehnologija bila u punoj primjeni na općim izborima 2026. godine.

Organizacija izbora stajat će državu gotovo 10 milijuna eura, a provedbu će pratiti oko 300 akreditiranih inozemnih promatrača.

TI: Najskuplji lokalni izbori dosad

Prema analizi koju je proveo Transparency International (TI), sve političke stranke koje sudjeluju na izborima na kampanju su potrošile nešto više od pet milijuna eura. Najviše novca u kampanju investirao je Dodikov SNSD, koji je uložio nešto više od 850 tisuća eura.

Slijedi SDA Bakira Izetbegovića, koja je potrošila 580 tisuća eura, a potom SDP BiH, koji je za kampanju potrošio 500 tisuća eura.

HDZ BiH za to je izdvojio razmjerno skromnih 329 tisuća eura.

Analiza je pokazala kako su stranke najviše novaca uložile na tradicionalne načine vođenja izborne kampanje, održavanje skupova pristalica, postavljanje plakata te oglašavanje u medijima, dok su za promidžbu na društvenim mrežama izdvojile najviše do 15 tisuća eura, a ukupno oko 160 tisuća eura.

"Stranke su očevidno ocijenile kako njihova tradicionalna publika veću pozornost pridaje drugim oblicima kampanje", kaže Aleksa Vučen, stručni suradnik u TI.

"Najskuplji lokalni izbori do sada"

Također je istaknuo kako sve ove brojke ipak treba uzimati s rezervom jer stranke na kampanju troše više novca nego što to prikazuju u svojim financijskim izvještajima koje moraju dostaviti Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP).

"Ovo su ipak najskuplji lokalni izbori do sada", kaže Vučen.

U sve to nisu uračunati troškovi koje su stranke i kandidati potrošili "časteći" stanovnike lokalnih zajednica novim cestama i nogostupima ili dijeleći jednokratne novčane pomoći, iako je to izrijekom zabranjeno izmjenama izbornog zakona što ih je u ožujku nametnuo visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt.

Procjena TI-ja je kako je, unatoč zakonskoj zabrani, na svim razinama vlasti na taj način u posljednja tri mjeseca podijeljeno oko 30 milijuna eura.

TI je podnio 123 prijave zbog kršenja izbornog zakona, a do sada je SIP izrekao kazne nešto veće od 50 tisuća eura, uglavnom zbog preuranjene kampanje i u nekoliko rijetkih slučajeva zbog korištenja sredstava iz javnih fondova ili proračuna u kampanji.

Stranački nadzor nad biračkim odborima?

Schmidtovim izmjenama izbornog zakona od ove je godine zabranjeno kandidiranje osuđenima za ratne zločine, a uvedeno je i pravilo po kojemu predsjednici lokalnih izbornih povjerenstava ne mogu biti osobe povezane s političkim strankama.

Cilj je bio spriječiti zloporabe odnosno zatvoriti mogućnost strankama da tijekom brojanja glasova "trguju", no ispostavilo se kako je u BiH gotovo nemoguće naći toliki broj osoba koji bi vodili lokalna izbora povjerenstva, a da nisu na neki način stranački ljudi. 

"Neće biti dovoljno kandidata da se ova mjesta popune pa ćemo opet imati situaciju u kojoj će stranke preuzeti kontrolu nad biračkim odborima", pesimistično procjenjuje Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.

Birališta za lokalne izbore u BiH otvaraju se u 7, a zatvaraju u 19 sati, dok se prvi preliminarni rezultati očekuju u kasnim večernjim satima, iza 22 sata.