KONCENTRACIJA kapitala na tržištima na dionice šačice kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom mogla bi umjetno napuhati cijene, upozorila je Europska središnja banka (ECB), naglasivši raskorak s pojačanom štednjom kućanstava i njihovom financijskom otpornošću.

Ulagači se na tržištima dionica, posebno u Sjedinjenim Državama, sve više koncentriraju na šačicu tvrtki koje su stekle status dobitnika u razdoblju procvata umjetne inteligencije, konstatira ECB u izvješću.

Koncentracija kapitalizacije u skupini velikih tvrtki zabrinjava jer bi mogla rezultirati stvaranjem 'balona' u cijenama imovine povezane s umjetnom inteligencijom, upozorava banka.

Svjetska su tržišta kapitala pak u velikoj mjeri integrirana pa bi nagli pad cijena dionica tvrtki povezanih s umjetnom inteligencijom, ako se ne ispune očekivanja ulagača o njihovim dobrim rezultatima, negativno utjecao i na druge zemlje, tumače u ECB-u.

Veće šanse za "neugodna iznenađenja"

U takvim su uvjetima i veće šanse da "neugodna iznenađenja", poput naglog pogoršanja izgleda za gospodarski rast i promjena očekivanja o trendovima u monetarnoj politici i zaoštravanja aktualnih geopolitičkih sukoba, izazovu temeljite promjene u raspoloženju ulagača, a rezultat može biti prelijevanje negativnih trendova na sve kategorije imovine. 

Ulagači pak trenutno traže nisku premiju za kupnju dionica i obveznica, a fondovi su smanjili novčane rezerve, primjećuju u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone.

Koncentracija na određene dionice i velika razlika u likvidnosti mogle bi pak, uz dug 'neformalnog' financijskog sektora, dodatno pogoršati probleme, dodaju.

Među ostalim rizicima, ECB je istaknuo i ranjivost eurozone na fragmentaciju trgovine i očekivane znatno više troškove zaduživanja pojedinih članica, poput Italije i Francuske, što će po njima tražiti "razumnu" fiskalnu politiku.

Kućanstva su pak otpornija zahvaljujući pojačanoj štednji, dodaju u ECB-u.

"Solidno zapošljavanje i rast plaća poduprli su kapacitete kućanstava u eurozoni za servisiranje duga, iako su se pojavile naznake slabljenja potražnje za radnom snagom", stoji u izvješću.

Izraženija sklonost kućanstava štednji može pak zakočiti gospodarski rast, a ankete upućuju na zaključak da bi se trend mogao nastaviti, zaključuju.