MJERE koje je ovog tjedna predstavio ministar demografije Ivan Šipić vezane uz poticanje roditeljstva demografi Ivan Čipin i Ivo Turk pozdravljaju kao pozitivan iskorak, no napominju da samo financijske potpore nisu dovoljne za značajno povećanje stope fertiliteta.

Ministar Šipić (Domovinski pokret) predstavio je proteklih dana dio najavljenih demografskih mjera kojima se planira uhvatiti u koštac u borbi protiv demografskog sloma s kojim se Hrvatska suočava, a cjeloviti Vladin demografski paket predstavit će početkom prosinca na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju. 

Ono što trenutačno znamo je da se drastično povećava proračun za demografiju - za gotovo 200 posto, pa je tako za iduću godinu osigurano 685 milijuna eura. Tri su ključne mjere koje bi mogle rezultirati povećanjem rođene djece. 

Tri ključne mjere

Vlada će od ožujka iduće godine udvostručiti jednokratnu naknadu za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a ono što se dugo čekalo je i povećanje limita naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. 

Do sada zaposleni ili samozaposleni roditelji (u većini slučajeva majke koriste i roditeljski dopust) za tih drugih šest mjeseci roditeljskog, koji se može iskoristiti do 8. godine djetetova života, nisu mogli mjesečno primati više od 995 eura, a od 2025. se taj limit diže na 3000 eura neto. 

A to znači da će roditelj moći mjesečno primati puni iznos svoje plaće ako se radi o plaći do 3000 eura.  Vlada će produžiti i trajanje očinskog dopusta s 10 na 15 dana za jedno rođeno dijete, odnosno s 15 na 30 dana za blizance ili više istovremeno rođene djece.

Čipin: Ulagati u širu infrastrukturu

Iako smatra da su migracijske politike često učinkovitije u kratkom roku za povećanje broja stanovnika ili ublažavanje depopulacije, profesor s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Čipin ovaj dio predstavljenih mjera ocjenjuje korakom u dobrom smjeru.

Posebno je značajno, naglašava, povećanje naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta, što, ističe, može pomoći roditeljima s višim primanjima, među kojima su često visokoobrazovani pojedinci, a koji čine gotovo polovicu roditelja novorođene djece.

To je izuzetno pozitivno jer bi moglo potaknuti više očeva da iskoriste roditeljski dopust, dodao je.  "Kako roditeljski dopust traje dva mjeseca dulje ako ga oba roditelja ravnomjerno podijele, ova mjera dodatno podržava ravnopravniju podjelu roditeljskih obveza i pruža obiteljima veću podršku u prvim mjesecima života djeteta", navodi. Produljenje očinskog dopusta s 10 na 15 dana također je važan korak, kaže.

Ipak, napominje Čipin, za dugoročniji učinak potrebno je ulagati u širu infrastrukturu, poput dostupnih i cjenovno prihvatljivih vrtića, fleksibilnih radnih uvjeta i rješavanja stambenih pitanja, po uzoru na Švedsku i Francusku.

"Mislim da je Vlada to prepoznala. Ako se već inzistira na jednokratnim naknadama za novorođene, onda bi ih trebalo povećati za prvo dijete, budući da su tada troškovi najveći", rekao je. To bi, prema Čipinu, moglo potaknuti ranije rađanje i smanjiti odgodu roditeljstva.

Napominje da se Hrvatska sada nalazi među zemljama EU-a s najboljim uvjetima za roditeljske naknade i poreznim olakšicama za uzdržavanu djecu, no da postoji prostor za unapređenje dječjeg doplatka.

"Ako su razlozi odgode rađanja i niskog fertiliteta materijalne prirode, politika ima prostora za djelovanje, uključujući mjere koje Vlada sada uvodi. Na kraju, ne treba izbjegavati raspravu o daljnjem unaprjeđenju uvjeta i mjera vezanih uz medicinski pomognutu oplodnju", kazao je uz prijedlog i uvođenja tema o reprodukciji i fertilitetu u školski kurikulum.

Turk: Ako su problemi zanemareni 50 godina, 50 će trebati i da se riješe

I demograf Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pozdravlja ovaj dio predstavljenih mjera. 

"Mislim da su dobre, ali teško je našu situaciju, koja je loša zadnjih 50 godina, preko noći popraviti, to je nemoguće i tu čarobnog štapića nema. Svaka mjera koja pridonosi nekakvom poboljšanju sigurno je dobrodošla, ali ne treba očekivati čuda od njih", poručuje.

Ako smo zanemarili demografske probleme zadnjih 50-60 godina, trebat će bar toliko da ih dovedemo u red ako budemo radili na tome, dodao je. Nada se da bi ove mjere mogle pridonijeti rađanju više djece, no opetuje kako jedna ili tek par mjera neće napraviti čuda već "da ih treba milijun".

"Načelno ovo ide prema poboljšanju, ali je ključno da se mjere, jedanput kad se donesu, provode dugo vremena, a ne da se nakon godinu dana ukidaju, mijenjaju, reprogramiraju, prekrajaju jer je godina dana u demografskom kontekstu vrijedna sekundi", naglasio je.  Šipić je bez otkrivanja detalja najavio i zajmove za poduzetnike, sufinanciranje troškova preseljenja, provođenja projekata s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje oko zapošljavanja iseljenika.