"JESTE li se ikad zapitali kako smo se zatekli ovdje? Kamo idemo? Jeste li razmišljali o najvećoj misteriji života? Koji je zapravo smisao života?

Ja nisam, ali mnogi jesu" - tako komičarka Diane Morgan, odnosno njezin alter ego, lutkasta budalasta televizijska voditeljica Philomena Cunk, započinje svoj najnoviji satirički mockumentary specijal, koji se od neki dan može gledati na Netflixu. Ovaj potonji ju je posljednjih godina, zahvaljujući seriji After Life u kojoj također igra bimbosicu, i Cunk on Earth, lansirao iz britanske u internacionalnu komičarsku zvijezdu. 

Nakon što je skitajući i pitajući obradila mnoge važne teme u filmovima i serijalima Cunk on Shakespeare, Cunk on Christmas, Cunk on Britain i Cunk on Life, došlo je vrijeme da se Philomena uhvati ukoštac sa samom suštinom, core of things, odnosno smislom života. I to je učinila, nismo ni sumnjali, urnebesno.

Parodija BBC-jevih serijala

Otkako je Sacha Baron Cohen bio prisiljen umiroviti svoje likove Ali G-ja, Borata i Brunu jer su postali previše popularni da bi mogli još koga nasanjkati svojim specifičnim formatima intervjua, u prazni je prostor uklizala Diane Morgan, koja je svojedobno na sebe skrenula pažnju u BBC-jevu humorističkom serijalu Charlie Brooker’s Weekly Wipe. 

Philomena Cunk pravi je model našeg doba, napirlitana lutkica tupastog pogleda, čija je samouvjerenost obrnuto proporcionalna znanju i obrazovanju. Budući da je David Attenborough zagazio u 99. godinu, čini se da danas više nema boljeg vodiča od nje da nas provede kroz izazove suvremene civilizacije.

A ona je "bez jebemti" spremna uskočiti na njegovo mjesto. Njezini mockumentary serijali svojevrsna su parodija BBC-jevih i drugih sličnih dokumentarnih serijala, no umjesto popularne znanosti u njima nalazimo satirične i apsurdističke komentare uz karakteristični Morganičin deadpan humor.

U ovom najnovijem specijalu (nije serija, već tzv. on-off), Cunk se kao prava egzistencijalistica osjetila spremnom istražiti one najdublje i najsloženije teme, život i smrt, i to iz svih mogućih kuteva - religijskog, medicinskog, filozofskog, kulturološkog itd. Ili, kako će sama najaviti, "u ovom dokumentarnom specijalu u slow motionu ću hodati kroz pitoreskne zemljine predjele". I bi tako.

No, kako bi odgovorila na teška pitanja kao što su: "Je li Michael A.N Jello imao duge ruke ili dugi kist dok je oslikavao Sikstinsku kapelu?", "Koliko je zapovjedi sadržavalo Deset zapovijedi?" te "Je li istina da samo 40 posto ljudi ima kostur?", trebat će pomoć znanstvenika iz različitih područja te im pritom postaviti ova i mnoga druga, ne manje važna pitanja. 

Vrhunski znanstvenici suočeni sa sumanutim pitanjima

Za početak, odgovor na ključno pitanje - "kako smo se uopće zatekli ovdje?" – doći će iz "šašavog svijeta religije", odnosno profesora religijskih znanosti koji se vjerojatno još i dan-danas češka po glavi i razmišlja o Philomeninim dubokoumnim pitanjima s kojima se baš i nije najbolje snašao.

Jedan od načina za uživanje u njezinim serijalima jest nagađanje koji od sugovornika kojima je Cunk uvalila krušku pod njušku shvaća u čemu sudjeluje, a tko je nasjeo. Riječ je o vrhunskim znanstvenicima i profesorima s elitnih sveučilišta, no ni za jednog ne bih dao ruku u vatru da je shvatio u što se uvalio.

Ipak, mora im se priznati da su se većinom sasvim dobro nosili s djetinjastim pitanjima s kojima su bili suočeni, npr. dok Cunk istražuje plastične modele reproduktivnih organa i zgraža se nad objašnjenjem znanstvenice na koji način nastaje život. 

Ipak, usput donosi i ne baš tako blesav komentar o tome kako su "ženski reproduktivni organi skriveni unutra, nevidljivi, kao iza paywalla, dok su muške genitalije izložene izvan tijela i na taj način jednostavne za fotografiranje te slanje dic picova u privatnim porukama bez suglasnosti druge strane". Možda Cunk ipak nije tako bedasta kao što se pravi. 

Naravno, nije ni ovaj put moglo proći bez šala o evoluciji, postanku ljudi od majmuna, misterioznoj građi tijela s naglaskom na koljena te životu kako ga vidi umjetnost. Ovaj put je od Philomeninog poganog jezika najviše nastradao Van Gogh za kojega će ne trepnuvši ustvrditi da bi "njegov život, a time i naš svijet, bili mnogo bolji da nikad ništa nije naslikao".

Suočava nas s vlastitom glupošću i arogancijom 

Upoznavajući prvi put lik Philomene Cunk, u serijalu Cunk on Earth, bio sam oduševljen konceptom i likom te genijalne i preslatke televizijske guske koja vješto koristi svoj osobit personality da nas suoči s vlastitom glupošću i arogancijom, no činilo mi se da su nam scenaristi ipak ostali ponešto dužni, odnosno da koncept ima potencijal i za nešto duhovitije fore.

Imam dojam kako je u Cunk on Life znatno podignut postotak uspjelih i neuspjelih dosjetki te da su se bolje snašli u ovom nešto kraćem i pregnantnijem formatu. Stoga se Cunk on Life gleda u hipu, cerek gotovo i ne silazi s lica, a na kraju poželite da je potrajao još barem malo duže. Baš kako s dobrim komedijama i treba biti.

U manje od deset godina Philomena Cunk od malo poznate komičarke prerasla je u glasnogovornicu našeg doba, nitko tako dobro ne personificira užas civilizacije kojom vladaju površnost, bahatost i neznanje, a u kojoj smo se vlastitom krivnjom zatekli. Kad to već ne možemo promijeniti, možemo se barem smijati, naravno, idiotkinji s TV ekrana, ne shvaćajući da se zapravo smijemo sami sebi.