HRVATSKE vlasti nisu dovoljno dobro istražile slučajeve nestanka beba iz rodilišta u Slavoniji tijekom 1990., 1993. i 1994. godine, pa je Hrvatska zbog toga na Europskom sudu za ljudska prava kažnjena zbog kršenja prava na obiteljski život trima majkama, izvještava N1.

Svakoj od njih država će morati platiti i 2000 eura odštete te nadoknaditi sudske troškove koje su imale do sada. Pred Europskim sudom za ljudska prava zastupala ih je zagrebačka odvjetnica Antonija Galić Kondža.

U rodilištima su majkama govorili da su njihove bebe iznenada umrle nakon poroda. No, žene nikada nisu vidjele tijela svoje dječice niti im je objašnjeno što se doista dogodilo. Zato su posumnjale da je novorođenčad oteta i dana na nezakonito usvajanje. 

Iako su prije par godina podnijele prijave i tražile od nadležnog državnog odvjetništva u Vukovaru da provede istragu, nakon nekoliko mjeseci sve je odbačeno uz obrazloženje da je nastupila zastara. Majke se nisu predavale te su sada i dokazale da hrvatski istražitelji nisu napravili dovoljno kako bi utvrdili sudbinu njihove djece.

Detalji tužbe

U tužbi su opisale kako su nakon poroda uspjele vidjeti svoje bebe i primiti ih u naručje, da bi im naknadno djelatnici bolnice rekli da su se djeca naglo razboljela i preminula. Prema navodima iz tužbe, bebe koje su bile rođene 1990. i 1993. iz vukovarske bolnice prebačene su u Novi Sad, gdje su navodno umrle, dok je djetešce koje je bilo rođeno 1994., prema tvrdnjama osoblja, preminulo u bolnici u Vukovaru.

Godinama kasnije, točnije 2019. dvije mame vidjele su dokumentarac Nestale bebe koji je govorio o nestaloj novorođenčadi u Srbiji. Pomislile su da je možda ista sudbina, odnosno nezakonito usvajanje, snašla i njihove bebe. Kontaktirale su bolnice u Vukovaru i Novom Sadu, tražeći dokumentaciju o porodima i smrti svoje djece.

Na kraju su podnijele i kaznene prijave zbog sumnje da su im djecu oteli djelatnici vukovarske i novosadske bolnice. No, početkom 2022. prijave su odbačene jer je za kazneni progon nastupila zastara.

Država se pravdala zastarom

Zastarom je zastupnica Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik odgovarala na tužbu protiv države. Naprosto, kaže, država zbog zastare kaznenog progona nije mogla učiniti ništa. Osim toga, hrvatske vlasti nisu imale kontrolu nad bolnicom u ono vrijeme, pa stoga nema ni odgovornosti Republike Hrvatske.

No, Europski sud za ljudska prava primijetio je da se državno odvjetništvo iz Vukovara ni u jednom trenutku nije pozvalo na činjenicu da nije nadležno za ovaj slučaj, već da bi se radilo o nadležnosti Republike Srbije.

Sud je rekonstruirao da su tri majke pri potrazi za informacijama o sudbini svoje djece uglavnom od hrvatskih tijela dobivale samo medicinsku i matičnu dokumentaciju. Kada su one ukazale na nedostatke i nedosljednosti u tim dokumentima i zatražile ekshumaciju, DNA testove i ispitivanje medicinskog osoblja te službenika matične službe, vlasti nisu poduzele ništa ni u jednom od ovih slučajeva.

Europski sud presudio protiv Hrvatske

Doduše, prvotno je vukovarske policija provjeravala je li ekshumacija moguća i zna li se na kojem je groblju dijete pokopano te čuva li vukovarska bolnica baze podataka o tkivima uzetim za potrebe obdukcije.

Nakon toga nije više poduzeto ništa, zbog čega je Europski sud za ljudska prava zaključio da je majkama koje nisu doznale sudbinu svojih beba Republika Hrvatska povrijedila pravo na obiteljski život što ga jamči Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

"Hrvatska mora napraviti mehanizme uz pomoć kojih će se utvrditi sudbina beba koje su navodno otete iz rodilišta tijekom 1980-ih i ranih 1990-ih", poručio je sud.