LIJEKOVI za mršavljenje poput Ozempica i njemu sličnih u posljednjih su nekoliko godina postali megapopularni u cijelom svijetu.

Prema istraživanju Kaiser Family Foundationa (KFF), jedan od osam Amerikanaca isprobao je lijek poput Ozempica, a danska tvrtka Novo Nordisk, proizvođač Ozempica i Wegovyja, od kojih je prvi zapravo namijenjen liječenju dijabetesa, a drugi mršavljenju, zabilježila je peterostruki rast prihoda od 2017. do 2023., dosegnuvši 5.23 milijarde eura.

Čak 65% Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu

To ne treba čuditi ako se u obzir uzme činjenica da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 2.2 milijarde ljudi (više od 40% odraslih) ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo. U Europi taj problem ima oko 59% odraslih, a u Hrvatskoj čak 65%.

Pritom treba imati na umu da pretilost uzrokuje ozbiljne bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, moždanog udara, hipertenzije, bolesti zglobova, određenih vrsta raka poput raka dojke i debelog crijeva, neplodnosti te respiratornih problema poput apneje u snu.

>>Novi lijek za mršavljenje stigao u Hrvatsku. Jedna pacijentica već smršavila 22 kg

Golema studija pratila je učinak na velik broj bolesti

Jedna nova, golema studija objavljena u časopisu Nature Medicine potvrdila je da ti lijekovi, poznati kao agonisti receptora glukagonu sličnog peptida 1 (GLP-1), nude više zdravstvenih dobrobiti od samog mršavljenja. No istraživanje je otkrilo i neke moguće rizike povezane s njima.

Studija se usredotočila na GLP-1 agoniste receptora, uključujući semaglutid. Ti lijekovi pomažu u liječenju dijabetesa poticanjem oslobađanja inzulina, poboljšanjem osjetljivosti na inzulin i smanjivanjem razine šećera u krvi. Oni su također povezani s gubitkom kilograma, vjerojatno zato što usporavaju probavu i suzbijaju apetit.

Tijekom tri i pol godine tim američkih znanstvenika pratio je više od 200.000 ljudi s dijabetesom koji su uzimali te lijekove te oko 1.7 milijuna ljudi s dijabetesom koji su koristili druge lijekove za snižavanje šećera u krvi. Proučavali su učinke GLP-1RA na čak 175 zdravstvenih stanja.

Voditelj istraživanja Ziyad Al-Aly iz Sustava za zdravstvenu skrb Veterana u St. Louisu u Missouriju rekao je za Nature da nitko do sada nije "sveobuhvatno istražio učinkovitost i rizike GLP-1 agonista receptora za sve moguće zdravstvene ishode".

U usporedbi s drugim lijekovima za dijabetes, GLP-1RA bili su povezani sa smanjenjem rizika za više desetaka stanja, uključujući srčane bolesti, moždani udar i bolesti bubrega. Također su smanjili rizik od psihotičnih poremećaja za 18%, Alzheimerove bolesti za 12% i poremećaja ovisnosti u prosjeku za 13%.

Osim toga, smanjili su rizik od srčanog udara za 9%, od duboke venske tromboze za 8%. Zanimljivo je da su tretirani sudionici bili za 11% manje skloni razvoju poremećaja zloupotrebe supstanci, uključujući zloupotrebe alkohola i kanabisa, te za 12% manje izloženi riziku od bakterijskih infekcija.

Ovi učinci mogu biti povezani sa zdravstvenim prednostima gubitka suvišnih kilograma, kao i s drugim učincima GLP-1 agonista u tijelu, poput smanjenja upalnih procesa i utjecaja na signaliziranje nagrade u mozgu, rekao je na konferenciji Al-Aly.

Bolesti za koje povećavaju rizik

Međutim istraživači su primijetili da zdravstvene koristi GLP-1 agonista nisu sasvim bez rizika. Primjerice, pokazalo se da povećavaju rizik od artritisa za 11% te pankreatitisa, odnosno upale gušterače koja može dovesti do komplikacija opasnih po život, za čak 146%.

Oni također povećavaju rizik razvoja gastrointestinalnih problema, poput bolova u trbuhu za 12% te rizik od niskog krvnog tlaka za 6%.

"Imamo sklonost misliti da su lijekovi kirurški dizajnirani da rade samo jednu stvar, no u stvarnosti to gotovo nikada nije tako", rekao je Al-Aly. "Posebno mi je za oko zapeo dosljedan učinak na poremećaje ovisnosti", dodao je.

Budući da lijekovi GLP-1RA djeluju na područja mozga povezana s nagradama i kontrolom impulsa, mogli bi pomoći i u smanjenju žudnje za duhanom, alkoholom, kanabisom i opioidima.

Al-Aly smatra da bi lijekovi mogli utjecati na rizik od toliko različitih stanja zbog toga što djeluju na mnoge dijelove tijela i liječe pretilost, koja pridonosi brojnim zdravstvenim problemima.

Doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati-Čizmek, internistica iz KB-a Sveti Duh, ističe da bi se "dio tegoba u navedenoj studiji naoko povezanih s uporabom lijekova GLP1-RA poput bolova u zglobovima mogao pripisati i samoj pretilosti, a ne nužno učinku lijeka".

Manjkavosti studije

No neki znanstvenici upozoravaju da studija nije uskladila sudionike prema čimbenicima kao što su dob i stil života, s tipom liječenja kao jedinom razlikom među skupinama, što je moglo iskriviti rezultate.

Također ističu da je studija usporedila samo vjerojatnost razvoja određenog stanja među dvjema skupinama tijekom vremena. Ta mjera može pokazati jesu li ljudi koji koriste lijekove GLP-1 više ili manje skloni razviti to stanje u usporedbi s ljudima koji koriste druge lijekove za dijabetes. No pružatelje zdravstvene skrbi zanimaju konkretni brojevi događaja.

Na primjer, dvostruko smanjenje rizika od određenog stanja bilo bi značajno ako bi broj slučajeva pao s 350 na 175, ali ako bi smanjenje bilo s 10 na 5 slučajeva, klinička relevantnost bila bi mala. Za ilustraciju, procjenjuje se da se akutni pankreatitis, čiji rizik povećavaju ispitani lijekovi, javlja u 13-45 slučajeva na 100.000 ljudi godišnje u općoj populaciji.

Al-Aly kaže da će se buduće studije usredotočiti na te brojeve.

Lijekovi za ozbiljne bolesti, a ne za samoliječenje

Farmakolog Vladimir Trkulja kaže da sada već ima cijeli niz sličnih farmakoepidemioloških studija o GLP-1 agonistima, ali i o kombiniranom GIP-GLP1 agonistu.

"Sada je već opće znanje da GLP-1 agonisti, među kojima je semaglutid najrazvikaniji, stvarno imaju čitav niz povoljnih učinaka. To je dijelom posljedica njihovih izravnih učinaka - GLP sustav je po cijelom tijelu, uključujući i mozak, no dijelom i metaboličke regulacije", kaže Trkulja.

Upozorava da je pankreatitis dobro poznata nuspojava uočena još tijekom razvoja u kliničkim pokusima, a onda i u farmakovigilanciji i farmakoepidemiologiji. "Nije to često, ali može biti smrtonosno i razumljivo je s obzirom na mehanizam djelovanja. Za tirzepatid možda i ne bude u tolikoj mjeri, no to će se tek s vremenom jasnije vidjeti", tumači.

Ističe da su ti lijekovi primarno namijenjeni za dijabetes tipa 2 i patološku pretilost, ili pretilost u ljudi s dodatnim bolestima.

"Pretilost je ozbiljna bolest, a ti lijekovi su za pretilost, i to patološku pretilost s BMI >35, ili ako pacijenti imaju BMI >28 a pri tome imaju i dodatne kardiovaskularne-metaboličke faktore, kao što su nekontrolirana hipertenzija, kronično popuštanje srca, prethodni infarkti i sl., a fizička aktivnost i dijeta nisu uspješne u redukciji. Oni se moraju uzimati pod nazorom! Vjerojatno se previše prepisuju i onima kojima ne trebaju. Posebno zabrinjava to što su skliznuli u samomedikaciju", poručuje Trkulja.