SABORSKA oporba osvrnula se danas na novo ograničavanje cijena proizvoda, ocijenivši kako vlada godinama propušta donijeti konkretne mjere u borbi protiv rasta cijena hrane te da će Hrvatska i dalje imati najvišu stopu inflacije u eurozoni ako se ona sustavno ne iskorijeni.

"Ovo je u redu, naravno, neka zamrznu cijene, to će barem nekima donekle olakšati život, no činjenica je da ćemo, ako ne počnu poduzimati korake o kojima govorimo, i dalje imati najveću inflaciju cijena hrane u cijeloj eurozoni", ocijenila je Sandra Benčić iz stranke Možemo.

Poručila je i kako je riječ o inflaciji premijera Andreja Plenkovića jer ona, što se tiče cijena hrane, više nije uzrokovana nikakvim vanjskim, globalnim poremećajima, već domaćim poremećajima u strukturi ekonomije i trgovine na koje odgovor treba imati isključivo vlada.

"Ako ovo nije za ostavku, ne znam što je"

"Taj odgovor je vlada trebala dati 2022., 2023., 2024. godine i, kad sam danas čula ministra Primorca koji kaže da sad idu analizirati zašto neki proizvodi u Hrvatskoj, iste marke, koštaju više nego u Sloveniji, zaista mi je došlo da im kažem - ako ovo nije za ostavku, ne znam što je", ustvrdila je Benčić.

Upozorila je i na to kako je vlada prilikom prošlih zamrzavanja proizvoda propustila osigurati kontrolu u trgovačkim lancima da se provjeri jesu li svi proizvodi zaista propisno označeni, a i na to da se mjerom smanjenja PDV-a na pet posto na određeni dio proizvoda odrekla 1.2 milijarde eura koji su ostali trgovcima jer nije izmijenila zakon o ekstraprofitu, a cijene su i dalje rasle.

Poručila je kako ograničavanje cijena proizvoda neće funkcionirati ako se ne riješe strukturni problemi, poput pitanja prikazuju li multinacionalne kompanije i trgovački lanci stvarnu dobit ili se dio dobiti odlijeva kroz tzv. transferne cijene, a također je ustvrdila kako se nije išlo u jačanje domaće proizvodnje.

"Tragikomično da političari iz vlasti podržavaju bojkot"

Ante Kujundžić iz Mosta je poručio, u kontekstu cijena, da problem nije nastao danas i da su na njega upozoravali prilikom uvođenja eura jer klima u Hrvatskoj nije bila dovoljno dobra da bi se uvela konverzija.

"U Hrvatskoj se u tom periodu, u tom trošku konverzije, dogodilo ono što se nije dogodilo nigdje u eurozoni, a to je da su proizvodi koji su koštali pet kuna preko noći zaokruženi na cijenu od jednog eura. Upravo u tome leži početak svega onoga što mi danas imamo, svega onoga što hrvatski građani danas osjećaju", ocijenio je.

"Nisu trgovci jedini krivi za ovu situaciju"

Kujundžić je istaknuo kako narod ima moć u vidu bojkota koji će, na temelju iskustva drugih zemalja, sigurno imati nekakav rezultat, no tragikomičnim je ocijenio da političari koji su građane doveli u ovakvu situaciju sada podržavaju bojkot.

"S druge strane, imamo cijeli niz nepravednih reakcija, gdje smo za ovu situaciju na stup srama pribili trgovce koji jesu krivi u određenom podizanju svojih marži, ali nisu jedini koji su krivi za cijelu ovu situaciju", rekao je Kujundžić, dodavši kako vlada nije poduzela konkretne poteze.

"Ne bi ni sada ograničila ove cijene proizvoda da nije vidjela da je narodu faktički prekipjelo", ocijenio je. "Jedino normalno rješenje je da idemo na izbore, da se izvažemo ponovno. Jedino tako politika može vratiti povjerenje", zaključio je Kujundžić.

"Trgovci će doskočiti i ovoj mjeri"

Sanja Radolović (SDP) ustvrdila je kako ne očekuje ništa od ograničenja cijena proizvoda, osim toga da će, umjesto 30 proizvoda koji su sada nedostupni na policama, nedostupno biti 70. "Koliko je to neuspješno, zapravo potvrđuje i sama vlada, sam premijer i resorni ministri koji, jedino što im je preostalo, sad prigodno podržavaju bojkot trgovačkih lanaca, a nemaju nikakve sustavne, dugoročno provedive mjere protiv inflacije", poručila je.

Ustvrdila je kako će trgovci naći način da doskoče i ovoj mjeri. "Trgovci su opet našli način kako se udružiti u kartelska udruženja i kako djelovati na standard naših građana. Oni su vrlo domišljati i lukavi", ocijenila je Radolović.

Pri tome je podsjetila kako je SDP predstavio konkretne mjere, uključujući izmjene Zakona o zaštiti potrošača i tržišnog natjecanja, jačanje ovlasti regulatornih agencija, poticanje poljoprivredne proizvodnje i reformu sustava poreza na dobit.