ESTONIJA, Latvija i Litva danas su objavile da su se uspješno priključile na europsku električnu mrežu, dan nakon što su se odvojile od one u Rusiji. Baltičke zemlje desetljećima su planirale kompleksan potez odvajanja od mreže iz sovjetskog doba koju koriste Rusija i Bjelorusija, a ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je taj proces.

Priključivanje europskoj mreži dodatno će integrirati tri zemlje s Europskom unijom i ojačati sigurnost njihovih električnih sustava. "Uspjeli smo!" napisao je predsjednik Latvije Edgars Rinkevičs na platformi X. 

Odrezani kablovi

Tri zemlje su se u subotu ujutro isključile s mreže IPS/UPS, uspostavljene pedesetih godina. Stotinu metara od granice s Rusijom odrezani su kablovi koji su ih spajali s tom zemljom, a okupljenima su dijeljeni njihovi dijelovi kao suveniri. 

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, i sama Estonka, ranije ovaj tjedan odvajanje od sovjetske mreže proglasila je "pobjedom za slobodu i europsko jedinstvo". 

Baltička regija je u stanju pripravnosti nakon kvarova na nizu podmorskih energetskih, telekomunikacijskih ili plinskih konekcija u regiji. Vjeruje se da iza nekih od njih stoji Rusija, no Moskva to odbacuje.  

Poljska i baltičke zemlje na teren su poslale mornaricu, elitne policijske snage i helikoptere nakon što je u prosincu oštećen podmorski energetski kabel između Finske i Estonije. 

Prestali kupovati struju od Rusije nakon invazije

Litavska vojska započela je radove koji će zaštititi kopnenu vezu s Poljskom. Analitičari upozoravaju da bi nova oštećenja energetskog sustava povisila cijene energenata u toj regiji na razine kojima je Baltik svjedočio na početku ruske invazije. 

Mreža IPS/UPS bila je posljednja poveznica Rusije s tri zemlje, neovisne nakon raspada Sovjetskog Saveza početkom devedesetih, članice Europske unije i NATO-a od 2004. godine. 

Litva, Latvija i Estonija prestale su kupovati struju od Rusije nakon invazije, no i dalje su se oslanjale na rusku mrežu radi kontrole frekvencija i stabilnosti opskrbe. 

Proces odvajanja trajao je godinama zbog brojnih tehnoloških i financijskih problema i potrebe da se u međuvremenu diverzificira opskrba, posebno podmorskim kabelima, piše agencija France Presse.

Za Rusiju to odvajanje znači da njezina eksklava Kalinjingrad, smještena između Litve, Poljske i Baltičkog mora, ostaje odsječena od ruske glavne mreže ostavljajući je da sama održava svoj elektroenergetski sustav.

Baltičke zemlje potrošile su gotovo 1.6 milijardi eura od 2018. na nadogradnju mreža, a Moskva je uložila milijardu dolara na izgradnju nekoliko elektrana na plin u Kalinjingradu.