HRVATSKA udruga banaka (HUB) je priopćila kako preliminarna analiza ukazuje na to da predložene izmjene i dopune Zakona o usporedivosti naknada mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

Bankari kažu da se uvođenjem širokog raspona usluga koje se ne naplaćuju, dok istovremeno postoje značajni troškovi njihovog pružanja i razvoja, uvelike utječe na dosadašnji koncept bankarskog poslovanja, održivost, kao i mogućnosti daljnjeg razvoja. "Ovakav prijedlog predstavlja temeljnu prekretnicu, zahtijevajući duboku transformaciju poslovnih modela i strateško planiranje budućih investicija", tvrde.

Dodaju kako, prema njihovim spoznajama, ne postoji ni jedna djelatnost i poduzeće - bilo u javnom ili privatnom sektoru - koja nudi širok spektar svojih usluga besplatno jer je takvo poslovanje u potpunosti neodrživo.

"Početna intencija zakonodavca bila je omogućiti građanima pristup osnovnim bankarskim uslugama bez naknade, osobito za dio građana kojima naknade mogu predstavljati značajniji trošak, kako bi mogli podići gotovinu i slobodno s njom raspolagati. Međutim, ovim prijedlogom zakona bez jasnih kriterija nudi se širok raspon usluga besplatno svim klijentima banaka, što predstavlja do sada nezabilježenu praksu", kažu u bankarskom udruženju.

Dodaju da banke detaljno proučavaju prijedlog zakonskog rješenja te će aktivno sudjelovati u javnom savjetovanju.

"Imamo najpovoljnije usluge"

Tvrde da su bankarske usluge u Hrvatskoj među najpovoljnijima u usporedbi s državama Europske unije i u samom su vrhu što se tiče pružanja kvalitete i razine usluga.

Podsjećaju da su banke do sada, u skladu sa zakonom, nudile socijalno osjetljivim skupinama besplatno ili uz simboličnu naknadu korištenje osnovnog računa, što je uobičajena praksa u državama EU.

Ministarstvo financija je u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune Zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, izvijestio je u četvrtak potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac.

Cilj je izmjena, prema njegovim riječima, osigurati besplatan račun za redovna primanja, onaj na koji građani primaju plaću ili mirovinu.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju otvaranje, vođenje i zatvaranje takvog računa za plaćanje, internetsko ili mobilno bankarstvo - što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna. Tu je i usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanje i korištenja debitne kartice, kao i plaćanja debitnom karticom.

Prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet podizanja novca na bankomatu druge banke, kao i podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu.