NOVA "održiva" autocesta koja prolazi kroz desetke tisuća hektara zaštićene amazonske prašume gradi se za klimatski summit COP30 u brazilskom gradu Belému. Kako piše BBC, cilj je olakšati promet do grada koji će u studenom ugostiti više od 50.000 ljudi, uključujući svjetske čelnike, na konferenciji.

Državna vlada ističe "održive" karakteristike autoceste, ali neki lokalni stanovnici i zaštitari prirode ogorčeni su zbog utjecaja na okoliš. Amazonija igra ključnu ulogu u apsorpciji ugljika za svijet i očuvanju bioraznolikosti, a mnogi kažu da ovo krčenje šuma proturječi samoj svrsi klimatskog summita.

Duž djelomično izgrađene ceste, bujne prašume uzdižu se s obje strane - podsjetnik na ono što je nekad bilo tamo. Trupci su naslagani visoko na raskrčenom zemljištu koje se proteže više od 13 km kroz prašumu do Beléma.

Bageri i strojevi probijaju se kroz šumsko tlo, asfaltirajući močvarno područje kako bi napravili cestu koja će prolaziti kroz zaštićeno područje.

"Sve je uništeno"

Claudio Verequete živi oko 200 metara od mjesta gdje će biti cesta, navodi BBC. Nekad je zarađivao berući bobice acai s drveća koje je nekad zauzimalo taj prostor. "Sve je uništeno", rekao je, pokazujući na raskrčeno područje. "Naša berba je već posječena. Više nemamo taj prihod za uzdržavanje obitelji."

Kaže da nije dobio nikakvu naknadu od države i trenutačno se oslanja na ušteđevinu. Zabrinut je da će izgradnja ove ceste dovesti do daljnjeg krčenja šuma u budućnosti, sada kada je područje pristupačnije za tvrtke.

"Naš strah je da će jednog dana netko doći ovdje i reći: 'Evo nešto novca. Treba nam ovo područje za izgradnju benzinske postaje ili skladišta.' I onda ćemo morati otići."

"Rođeni smo i odrasli ovdje u zajednici. Kamo ćemo otići?"

Njegova zajednica neće biti povezana s cestom. "Za nas koji živimo uz autocestu neće biti koristi. Bit će koristi za kamione koji će prolaziti. Ako se netko razboli i treba ići u centar Beléma, nećemo je moći koristiti."

Fragmentirani ekosustav

Po pisanju BBC-ja, autocesta će razdvojiti dva područja zaštićene šume, a znanstvenici su zabrinuti da će to fragmentirati ekosustav i poremetiti kretanje divljih životinja.

Prof. Silvia Sardinha je veterinarka za divlje životinje i istraživačica na sveučilišnoj bolnici za životinje. Ona i njezin tim rehabilitiraju divlje životinje s ozljedama, uglavnom uzrokovanim ljudima ili vozilima. Jednom izliječene, puštaju ih natrag u divljinu - što će, kaže ona, biti teže ako im je autocesta pred vratima.

"Od trenutka krčenja šuma postoji gubitak. Izgubit ćemo područje za puštanje ovih životinja natrag u divljinu, prirodno okruženje ovih vrsta", rekla je. "Kopnene životinje više neće moći prijeći na drugu stranu, smanjujući područja gdje mogu živjeti i razmnožavati se."

COP u Amazoniji, a ne COP o Amazoniji

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva i ministrica okoliša Marina Silva kažu da će ovo biti povijesni summit jer je to "COP u Amazoniji, a ne COP o Amazoniji".

Predsjednik kaže da će sastanak pružiti priliku za fokusiranje na potrebe Amazonije, pokazati šumu svijetu i predstaviti što je savezna vlada učinila da je zaštiti. Ali prof. Sardinha kaže da dok će se ti razgovori odvijati "na vrlo visokoj razini, među poslovnim ljudima i vladinim dužnosnicima", dok oni koji žive u Amazoniji "nisu saslušani".

Ideja o autocesti više puta odbacivana 

Državna vlada Pará isticala je ideju ove autoceste, poznate kao Avenida Liberdade, još 2012. godine, ali je više puta odbacivana zbog zabrinutosti za okoliš.

Sada je niz infrastrukturnih projekata oživljen ili odobren kako bi se grad pripremio za COP summit.

"Održiva autocesta"

Adler Silveira, državni tajnik za infrastrukturu, naveo je ovu autocestu kao jedan od 30 projekata koji se odvijaju u gradu kako bi ga "pripremili" i "modernizirali", tako da mogu "imati nasljeđe za stanovništvo i, što je još važnije, služiti ljudima za COP30 na najbolji mogući način".

U razgovoru za BBC, rekao je da je to "održiva autocesta" i "važna intervencija za mobilnost".

Dodao je da će imati prijelaze za divlje životinje, biciklističke staze i solarnu rasvjetu. Grade se i novi hoteli, a luka se preuređuje kako bi kruzeri mogli pristati i smjestiti višak posjetitelja.