INDUSTRIJSKA proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji pala je u travnju prvi puta od kraja prošle godine, a Hrvatska je bila među zemljama s najizrazitijim rastom, pokazali su danas podaci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u travnju za 2,4 posto u odnosu na ožujak kada je, prema revidiranim podacima, bilježila isti postotni rast, objavio je Eurostat.

Na razini EU-a smanjena je za 1,8 posto nakon što je u ožujku bila porasla 1,9 posto.

Podaci pokazuju da se proizvodnja na oba područja smanjila prvi puta od prosinca.

Najviše je i u eurozoni i u EU smanjena proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za tri odnosno za dva posto.

Osjetno je na području zajedničke europske valute pala i proizvodnja energije, za 1,6 posto u odnosu na ožujak. Blizu je i sektor kapitalnih dobara s padom proizvodnje za 1,1 posto.

Hrvatska uz Švedsku u vrhu mjesečnog rasta

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je u travnju Irska, za 15,2 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Slijede Malta i Litva gdje je smanjena za 6,2 odnosno za tri posto.

Najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je Danska, za 3,5 posto.

Blizu je i Luksemburg gdje je porasla za 3,2 posto.

Slijede Hrvatska i Švedska s rastom industrijske proizvodnje u travnju za 2,5 posto u odnosu na ožujak. Podaci za Hrvatsku pokazuju tako oporavak u odnosu na početak proljeća kada se bila smanjila za 1,5 posto.

Blizu je Hrvatskoj i Švedskoj u travnju bila i Rumunjska s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 2,3 posto.

Stagnacija energetskog sektora

Godišnja usporedba pokazuje pak da je industrijska proizvodnja u eurozoni u travnju porasla za 0,8 posto, signalizirajući naglo usporavanje u odnosu na ožujak kada je prema revidiranim podacima uvećana za 3,7 posto.

Posustala je i industrija na razini EU-a, prema rastu proizvodnje u travnju za 0,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U ožujku bila je porasla za revidiranih 2,8 posto.

Najveći je rast na oba područja u travnju bilježio sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 6,1 posto u eurozoni i za 4,1 posto u EU.

Proizvodnja energije na području zajedničke europske valute gotovo je stagnirala nakon što je u ožujku bila porasla za 1,9 posto.

Sektor intermedijarnih dobara u eurozoni bilježio je 1,0-postotni pad proizvodnje, nakon skromnog, 0,4-postotnog rasta na početku proljeća.

Hrvatska među tri najbolje na godišnjoj razini

Daleko je najviše u travnju i na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 18,4 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Dvoznamenkasti rast bilježila je i Finska, za 10,2 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom proizvodnje u travnju za 6,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U ožujku bila je porasla za 3,2 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci.

Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je pak u travnju Danska, za 11,6 posto. Slijedi Bugarska gdje se smanjila za 10,5 posto.