UTVRĐENA je jasna povezanost između problema mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata te intenzivnog korištenja društvenih mreža, upozoreno je danas u Saboru na tematskoj sjednici s koje je upućen poziv na regulaciju upotrebe digitalnih platformi.

Svaki četvrti adolescent u Hrvatskoj samoozljeđuje se, a 15 posto razmišlja o suicidu, pokazalo je istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta iz 2024., na koje su se specijalisti i predstavnici institucija pozvali na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo, upozoravajući na snažan utjecaj digitalnog okruženja na mentalno zdravlje djece.

Predsjednica Odbora Ivana Kekin upozorila je da djeca "više vremena provode na platformama nego u stvarnim odnosima", što je praćeno porastom anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja, usamljenosti i digitalnog nasilja.

Europski parlament je već donio važan dokument o strožoj regulaciji

"Djeca u digitalnom prostoru nisu ravnopravni akteri. Algoritmi su dizajnirani da zadrže njihovu pažnju, a očekivati da se od toga obrane neodgovorno je", istaknula je. Profesor s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Neven Ricijaš naglasio je da istraživanja dosljedno potvrđuju povezanost intenzivnog korištenja društvenih mreža s pogoršanjem mentalnog zdravlja.

Podsjetio je da je Europski parlament donio važan dokument kojim potiče države članice da strože reguliraju korištenje društvenih mreža među djecom i mladima. "Takva inicijativa temelji se na jednoznačnim istraživanjima koja potvrđuju povezanost između problema mentalnog zdravlja i intenziteta korištenja društvenih mreža.

Digitalni prostor, osim što potiče ekscesivna i ovisnička ponašanja, otvara i širok spektar rizičnih obrazaca koji se u mnogočemu razlikuju od onih u stvarnom okruženju. Nadam se da će i današnja sjednica biti poticaj za kreiranje kvalitetnih politika u Hrvatskoj koje će odgovoriti na te izazove", rekao je Ricijaš.

"Djecu više ne odgajaju niti obrazuju ni roditelji ni crkva ni škola"

Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja naveo je da više od 80 posto učitelja procjenjuje utjecaj digitalnih tehnologija na učenike kao negativan. "U društvu u kojem svi misle da odgajaju i obrazuju djecu, treba otvoreno reći da djecu više ne odgajaju niti obrazuju ni roditelji ni crkva ni škola, odgajaju ih i obrazuju algoritmi", istaknuo je Jokić.

Iz Ministarstva pravosuđa Ana Kardej poručila je da europsko kazneno zakonodavstvo već uključuje digitalnu dimenziju, a nova EU direktiva o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja u online okruženju zahtijevat će i promjene hrvatskih zakona.

Predstavnica Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić upozorila je da 73 posto učenika od 15 do 16 godina provodi više od dva sata dnevno u online komunikaciji, a u obiteljskoj medicini bilježi se porast uputnica za psihijatrijske i psihološke preglede.

"Hrvatska treba hitnije preventivne politike"

Ministarstvo je izradilo edukativne materijale za škole i pokrenulo programe osnaživanja mentalnog zdravlja mladih te omogućilo specijalizaciju 70 dječjih psihijatara. Iz Ministarstva obrazovanja Momir Karin najavio je zabranu korištenja digitalnih uređaja tijekom i izvan nastave u osnovnim školama, nove pedagoške mjere i dodatno zapošljavanje školskih psihologa.

Sudionici su poručili da Hrvatska treba hitnije preventivne politike i bolju međuresornu suradnju kako bi zaštitila djecu u digitalnom okruženju koje se ubrzano mijenja.