EUROPSKI dužnosnici sve su zabrinutiji da bi mirovni plan za Ukrajinu, koji se oblikuje uz snažno posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, mogao Rusiji otvoriti prostor za novu agresiju. U europskim prijestolnicama raste strah da bi Moskva mogla iskoristiti eventualni dogovor kako bi se, pod drugim okolnostima, ponovno vojno vratila u istočnu Ukrajinu, ponajprije u Donbas.

Prema izvorima, ključna prijeporna točka je američki prijedlog uspostave demilitarizirane zone. Europski saveznici strahuju da bi takav aranžman Kremlju omogućio prikriveno raspoređivanje snaga na spornom području, uz korištenje hibridnih metoda, uključujući inscenirane incidente, kako bi se potkopala sigurnosna jamstva SAD-a i stvorio izgovor za novu invaziju. Takav plan bio bi svojevrsni ruski "trojanski konj"; piše Bloomberg.

Pregovori o teritoriju u središtu spora

Gotovo četiri godine nakon početka ruske pune invazije, kontrola nad teritorijem ostaje središnje pitanje složenih pregovora između Washingtona, Kijeva i Moskve. Rusija traži povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke i Luhanske oblasti, uključujući i područja koja ruske snage trenutačno ne kontroliraju, dok Ukrajina odbija bilo kakvo odricanje od teritorija.

Detalji pregovora i dalje se mijenjaju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je SAD spominjao mogućnost da Donbas dobije status "slobodne ekonomske zone" pod posebnim režimom upravljanja, dok Moskva inzistira na konceptu demilitarizirane zone.

Zelenski je ovoga tjedna spomenuo i mogućnost referenduma o budućem teritorijalnom uređenju tog područja.

Europa upozorava na rizik 

Europski izvori upozoravaju da bi svako povlačenje ukrajinskih snaga s područja koja Kijev sada drži moglo biti iskorišteno u korist Rusije. Upravo zato, kako navode, glavni europski cilj u idućim tjednima jest spriječiti da mirovni sporazum u sebi nosi "ruski trojanski konj".

Iz Bijele kuće zasad nisu komentirali te zabrinutosti.

Pitanje je i hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin, unatoč maksimalističkim ciljevima u Ukrajini, u nekom trenutku taktički podržati američke napore za postizanje dogovora ili će ih nastaviti odbacivati. Dodatni rizik, upozoravaju upućeni izvori, predstavlja moguće rusko upletanje u referendum ili izbore koji bi mogli uslijediti nakon mirovnog sporazuma.

Nastavak razgovora

Zelenski bi u ponedjeljak trebao doputovati u Berlin na razgovore s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i drugim europskim čelnicima, uključujući britanskog premijera Keira Starmera. Uoči tog sastanka, prema navodima izvora, planirani su i razgovori savjetnika za nacionalnu sigurnost Ukrajine, Europe i SAD-a o nacrtima mogućih rješenja.

Peter Ricketts, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost britanske vlade, upozorio je da su europske bojazni opravdane. Smatra da bi, nakon što se američka pozornost okrene drugim krizama, Putin mogao "stvarati incidente kao izgovor", primjerice pod izlikom zaštite ruskog stanovništva, kako bi ponovno pokrenuo vojnu akciju.

"To bi ostatak Ukrajine ostavilo ranjivim na sljedeći ruski prodor", rekao je Ricketts, dodajući da se ne radi o tehničkom detalju, nego o ključnom pitanju europske sigurnosti.

Ušakov: Donbas ostaje pod ruskom kontrolom

Nejasno je i tko bi nadzirao eventualnu demilitariziranu zonu. Američki pregovarači spominjali su posebnu administraciju, ali i mogućnost da se Donjecka i Luhanska oblast, zajedno s Krimom, priznaju kao de facto ruski teritorij. Dvije djelomično okupirane oblasti zapadnije, Zaporižja i Herson, prema tim prijedlozima bile bi "zamrznute" duž trenutačne crte bojišnice.

Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov dao je do znanja da Moskva podupire ideju demilitarizirane zone, uz prijedlog da ondje, umjesto vojske, budu raspoređeni ruska Nacionalna garda i policija. Europski dužnosnici takvu ideju smatraju neprihvatljivom za Ukrajinu i njezine saveznike.

Ušakov je pritom poručio da će Rusija pristati na prekid vatre tek nakon povlačenja ukrajinskih snaga s bojišnice te da je, bez obzira na ishod pregovora, Donbas "teritorij Ruske Federacije".

Zelenski traži čvrsta sigurnosna jamstva

Ukrajina ustraje na stajalištu da se ne može odreći teritorija, pozivajući se na ustav, te traži snažna sigurnosna jamstva usporediva s mehanizmom kolektivne obrane NATO-a.

"Ako Rusija ponovno započne rat, što će naši partneri učiniti?", upitao je Zelenski u razgovoru za Bloomberg.

U isto vrijeme objavio je da su ukrajinske snage ponovno zauzele nekoliko naselja i četvrti u blizini Kupjanska u Harkivskoj oblasti, nakon višemjesečne operacije usmjerene na zaustavljanje ruskog napredovanja, čime je demantirao ranije tvrdnje Vladimira Putina o opkoljavanju ukrajinskih snaga.

Trump pritišće za brzo okončanje rata

Američki pregovarači već mjesecima pokušavaju uskladiti zahtjeve dviju strana, dok predsjednik SAD-a Donald Trump inzistira na brzom završetku rata i sve otvorenije izražava nezadovoljstvo sporim napretkom.

Prema ranijem američkom planu u 28 točaka, Kijev bi se trebao odreći Donjecke i Luhanske oblasti kako bi se ondje uspostavila demilitarizirana zona, koja bi u praksi bila pod ruskim utjecajem.

Rusija danas kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, a posljednjih mjeseci dodatno je pojačala vojne operacije s ciljem potpune kontrole nad Donbasom.