SUOČAVANJE s promjenama koje dolaze starenjem može biti teško, a posebno je izazovno kada te promjene utječu na pamćenje i kognitivne sposobnosti. Zbog toga je važno obraćati pažnju na promjene povezane s funkcijom mozga. Iako nisu sve kognitivne promjene znak demencije, neke mogu biti.

Dr. Gregory Day, bihevioralni neurolog i specijalist za demenciju na klinici Mayo, definira demenciju kao "promjenu u pamćenju i razmišljanju. "Dakle, nešto što je drugačije nego prije - i da bih to smatrao demencijom, mora ometati svakodnevni život."

Rana dijagnoza ključna je jer omogućuje pojedincima i njihovim skrbnicima bolje planiranje budućnosti, donošenje odluka o liječenju te pristup terapijama koje mogu usporiti napredovanje određenih oblika demencije, piše HuffPost.

Rani znakovi demencije mogu "obuhvaćati širok spektar", rekla je dr. Stephanie Nothelle, gerijatrica i izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins, no nekoliko ih se obično pojavljuje među prvima.

Gubitak kratkoročnog pamćenja

"Mislim da je ono o čemu ljudi često razmišljaju gubitak kratkoročnog pamćenja, a to je zaista često", rekla je Nothelle. To se ne odnosi na povremeno zaboravljanje riječi ili jednokratne trenutke odsutnosti. Radi se o situacijama poput "razgovora s nekim, a zatim nekoliko sati kasnije, ne sjećanja detalja tog razgovora", pojasnila je.

Dr. Jori Fleisher, izvanredna profesorica neuroloških znanosti na Sveučilištu Rush, dodaje da je uobičajeno da se osobe s gubitkom kratkoročnog pamćenja ponavljaju u razgovorima i često postavljaju "ista pitanja".

Prema dr. Dayu, neki od praktičnih znakova upozorenja uključuju griješenje s lijekovima, poteškoće s praćenjem sastanaka, potrebu za više podsjetnika ili probleme s pronalaženjem puta na poznatoj ruti. Ključna je "promjena u odnosu na prije koja je dosljedna ili počinje postajati dosljedna, a koja počinje ometati svakodnevni život."

Problemi s izvršnim funkcijama

Često se javljaju i problemi s "izvršnim funkcijama", koje Nothelle opisuje kao "dio mozga zadužen za planiranje." Kao primjer navodi planiranje složenog zadatka poput večere. "Ako imate složen zadatak, na primjer morate isplanirati večeru i teško vam je učiniti sve što je uključeno... postoji sva ta mala logistika i stvari koje treba pratiti prilikom planiranja nečega poput večere", rekla je.

To uključuje pamćenje prehrambenih ograničenja gostiju, planiranje jelovnika, kupovinu i pripremu hrane. "Ako to više niste u mogućnosti učiniti, to može biti znak da se nešto događa", dodala je Nothelle.

Promjene u osobnosti

"Drugi način na koji sam vidjela da se to manifestira jest da će ljudi imati promjene u raspoloženju ili osobnosti", rekla je Nothelle. Na primjer, osoba koja je prije bila vrlo otvorena može postati sramežljiva ili obrnuto. Također, može se pojaviti apatija ili impulzivnost. To se razlikuje od normalnog starenja. "Sve su to samo odrazi suptilnih promjena u mozgu", napomenula je Nothelle.

Stalne poteškoće u pronalaženju prave riječi

Poteškoće u pronalaženju riječi čest su razlog zbog kojeg ljudi traže liječničku pomoć, rekao je Day. "Povremena poteškoća u pronalaženju imena, u redu", kaže Day, dodajući da je normalno ponekad zaboraviti i naziv uobičajenog predmeta. "Kada je nedosljedno, to nije briga, ali kada je to svakodnevna stvar i možda čak kada prekida razgovor, to je znak mnogo izraženijih poteškoća u pronalaženju riječi koje bi zahtijevale procjenu", pojasnio je.

Podložnost financijskim prijevarama

"Nešto čega moramo biti zaista, zaista svjesni, a što nažalost postaje sve češće, je podložnost financijskim prijevarama", rekla je Fleisher. Osobe s demencijom pod povećanim su rizikom, a prevaranti to znaju i često ciljaju starije osobe. Iako je nasjedanje na prijevaru povezano sa sramom, važno je znati da prevaranti postaju sve sofisticiraniji. Ako bliska osoba postane žrtva prijevare, vrijedi provjeriti njezino kognitivno stanje.

Smanjenje rizika i usporavanje napredovanja bolesti

Zdrave životne navike mogu ne samo usporiti napredovanje demencije, već je i pomoći spriječiti. Iako genetika kod nekih ljudi povećava rizik, "čak i kod ljudi gdje postoji genetska komponenta, postoje dobri dokazi koji govore da sve sljedeće i dalje ima utjecaj, a možda i još veći utjecaj", rekla je Fleisher.

Dr. Day ističe važnost održavanja općeg zdravlja za zdravlje mozga. "Najvažnije stvari o kojima razmišljam... pa, trebali bismo provoditi skrining za visoki krvni tlak, kolesterol, probleme sa šećerom u krvi i liječiti ili rješavati te probleme kada postoje", rekao je.

Prioritet bi trebao biti i kvalitetan san, kao i liječenje apneje u snu. Ostale preporuke uključuju tjelovježbu, prehranu bogatu voćem i povrćem, ograničavanje unosa alkohola, prestanak pušenja i druženje s drugim ljudima. "Ne morate sve početi raditi odmah", rekao je Day, savjetujući male korake. "Uvedite 20-minutnu šetnju tri puta tjedno - ne morate početi trenirati za maraton."

Iako lijek za demenciju ne postoji, ove promjene mogu pomoći i osobama kojima je već dijagnosticirana. "Želimo iskoristiti sve što nam je na raspolaganju kako bismo usporili napredovanje kako bi ljudi mogli živjeti dulje i bolje", rekla je Fleisher. "Postoje bezbrojni primjeri ljudi koji dobro žive s demencijom. Mislim da stigma dobivanja ove dijagnoze i to da je to 'kraj', to nije situacija u kojoj se danas nalazimo."