PREDSJEDNIK Donald Trump doveo je Sjedinjene Države na rub rata s Iranom, unatoč poticajima suradnika da se usredotoči na ekonomske brige birača. Vojna eskalacija nosi golem politički rizik uoči ovogodišnjih kongresnih izbora, a Trumpov fokus na Iran postao je najočitiji primjer kako vanjska politika i sve češća upotreba vojne sile dominiraju agendom njegovog drugog mandata, piše Reuters.

To često u drugi plan stavlja domaće teme poput troškova života, koji su prema anketama puno veći prioritet za većinu Amerikanaca. Trump je naredio veliko gomilanje vojnih snaga na Bliskom istoku i pripreme za mogući višednevni zračni napad, no američkoj javnosti nije detaljno objasnio zašto bi zemlju mogao uvesti u najagresivniji sukob s Islamskom Republikom od revolucije 1979. godine, piše Reuters.

Krivi fokus

Visoki dužnosnik Bijele kuće izjavio je kako unatoč Trumpovoj ratobornoj retorici unutar administracije i dalje ne postoji jedinstven stav o napadu na Iran. Trumpovi suradnici svjesni su i potrebe da se izbjegne slanje zbunjujućih poruka neodlučnim glasačima, koje više brine gospodarstvo, rekao je dužnosnik za Reuters pod uvjetom anonimnosti.

Savjetnici Bijele kuće i voditelji republikanske kampanje žele da se Trump usredotoči na gospodarstvo, što je istaknuto kao glavno pitanje kampanje na ovotjednom privatnom sastanku s nekoliko članova kabineta, kojem Trump nije prisustvovao.

Drugi dužnosnik Bijele kuće ustvrdio je da se Trumpova vanjskopolitička agenda "izravno pretočila u pobjede za američki narod". "Svi predsjednikovi potezi stavljaju Ameriku na prvo mjesto - bilo da cijeli svijet čine sigurnijim ili donose ekonomske rezultate našoj zemlji", rekao je.

Značajan politički rizik

Izbori u studenom odredit će hoće li Trumpova Republikanska stranka zadržati kontrolu nad oba doma američkog Kongresa. Gubitak većine u jednom ili oba doma znatno bi otežao Trumpu posljednje godine predsjedničkog mandata.

Republikanski strateg Rob Godfrey smatra da bi dugotrajni sukob s Iranom predstavljao značajnu političku opasnost za Trumpa i republikance. "Predsjednik mora imati na umu da je njegova politička baza, koja ga je tri puta dovela do republikanske nominacije i ostala mu vjerna, skeptična prema vanjskim angažmanima i upletanjima.

Uostalom, okončanje ere 'beskrajnih ratova' bilo je jedno od njegovih ključnih predizbornih obećanja", rekao je Godfrey. Republikanci kampanju planiraju temeljiti na pojedinačnim poreznim olakšicama koje je Kongres donio prošle godine te na programima za smanjenje troškova stanovanja i nekih lijekova na recept.

Teži protivnik od Venezuele

Iako u Trumpovom izolacionističkom pokretu "Učinimo Ameriku ponovno velikom" postoje različiti glasovi, mnogi su podržali munjevitu akciju kojom je prošlog mjeseca svrgnut venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro.

No, uvlačenje SAD-a u rat s Iranom, koji bi bio znatno opasniji protivnik, moglo bi naići na veći otpor. Trump, koji je više puta prijetio napadom na Iran ako se ne postigne sporazum o njegovu nuklearnom programu, ponovio je upozorenje u petak, poručivši Teheranu da im je "bolje da ispregovaraju pošten dogovor".

SAD je u lipnju gađao nuklearna postrojenja u Iranu, a Iran je zaprijetio žestokom odmazdom u slučaju novog napada. Trump je 2024. ponovno izabran na platformi "Amerika na prvom mjestu", velikim dijelom zahvaljujući obećanjima da će smanjiti inflaciju i izbjegavati skupe vanjske sukobe. Ipak, ankete pokazuju da teško uspijeva uvjeriti Amerikance da napreduje u borbi s visokim cijenama.

Republikanska strateginja Lauren Cooley smatra da bi Trumpovi pristaše mogli podržati vojnu akciju protiv Irana ako je odlučna i ograničena. "Bijela kuća morat će svaku akciju jasno povezati sa zaštitom američke sigurnosti i ekonomske stabilnosti", rekla je.

Unatoč tome, s obzirom na to da ankete pokazuju slabu potporu javnosti za još jedan rat u inozemstvu te da se Trump muči dosljedno odgovoriti na ekonomsku tjeskobu birača, svaka eskalacija s Iranom rizičan je potez. I sam predsjednik je u nedavnom intervjuu za Reuters priznao da bi se njegova stranka mogla suočiti s problemima na predstojećim izborima.

Nejasni razlozi za rat

Vanjska politika rijetko je bila presudno pitanje za birače na kongresnim izborima. Međutim, nakon što je na Bliski istok poslao velike snage s nosačima aviona, ratnim brodovima i borbenim zrakoplovima, Trump se možda i sam satjerao u kut.

Sada je prisiljen na vojnu akciju, osim ako Iran ne pristane na velike ustupke, za što zasad ne pokazuje spremnost. U suprotnom, riskira da ispadne slab na međunarodnoj sceni. Razlozi koje je Trump navodio za mogući napad bili su nejasni i promjenjivi.

U siječnju je prijetio napadima kao odgovor na krvavo gušenje prosvjeda u Iranu, no potom je odustao. U novije vrijeme vojne prijetnje veže uz zahtjeve da Iran zaustavi svoj nuklearni program te je iznio ideju "promjene režima", ali ni on ni njegovi suradnici nisu objasnili kako bi to zračni udari mogli postići.

Nedostatak jasnoće

Drugi dužnosnik Bijele kuće inzistirao je na tome da je Trump "bio jasan da uvijek daje prednost diplomaciji i da bi Iran trebao postići dogovor prije nego što bude prekasno". Dodao je kako je predsjednik također naglasio da Iran "ne smije imati nuklearno oružje ni kapacitete za njegovu izradu, niti smije obogaćivati uran".

Taj nedostatak jasnoće u oštroj je suprotnosti s opsežnim javnim opravdanjem koje je tadašnji predsjednik George W. Bush iznio za invaziju na Irak 2003. godine, tvrdeći da je cilj osloboditi zemlju od oružja za masovno uništenje.

Iako se ta misija na kraju temeljila na pogrešnim obavještajnim podacima i lažnim tvrdnjama, Bushovi ratni ciljevi bili su jasni od početka. Republikanski strateg Godfrey zaključuje da će nezavisni birači, ključni za ishod tijesnih izbora, pozorno pratiti kako se Trump nosi s iranskom krizom. "Nezavisni birači, kao i njegova baza, čekat će da predsjednik jasno izloži svoje argumente", rekao je.