NAKON mjeseci kritiziranja europskih saveznika, predsjednik SAD-a Donald Trump iznenada traži njihovu pomoć.

No nijedna država ne žuri poslati ratne brodove kako bi ponovno otvorila Hormuški tjesnac usred rata Washingtona s Iranom, iako Trump upozorava da bi izostanak reakcije mogao biti "vrlo loš" za budućnost NATO-a.

Ukrajinci nisu iznenađeni Trumpovom reakcijom na ponuđenu pomoć

Analitičari koji su razgovarali za Kyiv Independent kažu da se nazire jasan obrazac.

"Poduzeti jednostrane poteze bez uključivanja saveznika, a zatim ih prisiljavati da podrže tu odluku", opisao je Trumpov pristup Daniel Hamilton, stručnjak za vanjsku politiku iz think-tanka Brookings Institution.

Ironično, Trump je odbacio pomoć jedinog partnera koji se odmah ponudio pomoći u jačanju obrane od iranskih napada dronovima, Ukrajine.

Za Ukrajince takva reakcija nije iznenađenje. "Trump je ovdje jednostavno Trump", rekao je za Kyiv Independent Volodimir Dubovik, voditelj Centra za međunarodne studije na Nacionalnom sveučilištu u Odesi.

"Prihvatiti pomoć od predsjednika Volodimira Zelenskog bilo bi pomalo neugodno za Trumpa jer on i dalje tvrdi da Ukrajina nema adute", naglasio je.

Rat pokrenut bez konzultacija s europskim saveznicima

U 14 mjeseci na vlasti Trump je više puta dovodio u pitanje svoju predanost članku 5 NATO-a i umanjivao ulogu savezničkih vojnika u ratu u Afganistanu. Zaprijetio je i aneksijom Grenlanda, teritorija jedne članice NATO-a, te carinama za zemlje koje bi se tome usprotivile.

Američki predsjednik također je više puta naveo da je rat između Rusije i Ukrajine prvenstveno europski problem, dok je istodobno drastično smanjio pomoć toj ratom pogođenoj zemlji.

Sjedinjene Države i Izrael u međuvremenu su pokrenule rat protiv Irana bez konzultacija s europskim saveznicima, iako se očekuje da će energetski šok koji je uslijedio imati gospodarske posljedice za Europu.

Trump je 7. ožujka ismijao Ujedinjeno Kraljevstvo jer je stavilo dva nosača zrakoplova u pripravnost, rekavši: "Ne trebaju nam ljudi koji ulaze u ratove nakon što smo mi već pobijedili."

Samo nekoliko dana kasnije promijenio je ton i pozvao London, ali i Kinu, Francusku, Japan i Južnu Koreju da pošalju ratne brodove i pomognu otvoriti Hormuški tjesnac, ključnu rutu kojom prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom.

Njemački ministar obrane: Ovo nije naš rat

Iako su Ujedinjeno Kraljevstvo i nekoliko europskih saveznika rekli da raspravljaju o mogućim načinima ponovnog otvaranja tjesnaca, nitko nije pristao pridružiti se američkom ratu.

"Saveznici su već povećali sigurnosne aktivnosti u Sredozemlju. Svjesni smo da pojedini saveznici razgovaraju sa Sjedinjenim Državama i drugima o tome što bi još mogli učiniti, uključujući i u kontekstu sigurnosti u Hormuškom tjesnacu", izjavio je jedan dužnosnik NATO-a za Kyiv Independent.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius situaciju je sažeo još izravnije: "Ovo nije naš rat."

"Rat koji je nezakonit prema međunarodnom pravu, neustavan prema američkom pravu i suprotan europskim gospodarskim i sigurnosnim interesima nije rat kojem bi europske države trebale pomoći bez ozbiljnog razmatranja", rekla je Nevada Joan Lee, stručnjakinja za politiku iz think-tanka European Council on Foreign Relations.

Strah od slabljenja NATO-a

Trumpova upozorenja o NATO-u ipak igraju na kartu europskih strahova. Prema Hamiltonu, Trump dobro razumije bojazan saveznika da bi se NATO mogao raspasti i koristi tu osjetljivost kako bi izvukao prednost kad god može.

Predsjednik SAD-a rat s Iranom predstavlja kroz prizmu NATO-ovih obveza, iako se načelo kolektivne obrane iz članka 5 odnosi na obranu, a ne na ofenzivne ratove.

Iako Trumpove prijetnje kompliciraju situaciju, Lee kaže da to ne mijenja temeljnu logiku. "Ako europski čelnici odluče pomoći u Hormuškom tjesnacu bez ikakvih ustupaka zauzvrat, i dalje će biti uvlačeni u sukobe o kojima nisu bili konzultirani, za koje nisu kompenzirani i koji su protiv njihovih interesa", rekla je.

"Europski čelnici bili bi mudri kada bi slanje pomoći uvjetovali postizanjem primirja", dodala je, ne kako bi kaznili Washington, nego kako bi se uspostavio odnos u kojem jednostrani rat i naknadni poziv u pomoć više ne bi bili mogući.

Trump: Imamo najbolje dronove na svijetu

Dok Trump traži pomoć drugih partnera, odbijanje otvorene ponude Kijeva da pomogne u jačanju sigurnosti na Bliskom istoku izazvalo je dodatno iznenađenje. Ukrajina, koja se redovito suočava s ruskim napadima stotinama iranskih dronova Shahed, ponudila je stručnjake i presretačke dronove za obranu od iranskih napada.

Iako je Zelenski rekao da je Kijev, na zahtjev Washingtona, poslao svoje timove kako bi pomogli zaštititi američke vojne baze u Jordanu, Trump tvrdi da takva pomoć nije potrebna. "Mi o dronovima znamo više nego bilo tko. Zapravo imamo najbolje dronove na svijetu", naglasio je Trump u intervjuu za Fox News.

"Posljednja osoba od koje nam treba pomoć je Zelenski", rekao je u drugoj izjavi, optužujući ukrajinskog predsjednika da koči mirovne pregovore s Rusijom, dodajući da je ruski predsjednik Vladimir Putin "spreman na dogovor".

Vrijeme je, kaže Jaroslav Jurčišin, ukrajinski zastupnik iz oporbene stranke Holos, da se prihvati činjenica da Trump pomoć doživljava kao znak slabosti. "Istodobno znamo da mnogi naši vojnici već rade, i nastavit će raditi, i sa Sjedinjenim Državama i s njihovim partnerima na Bliskom istoku", napomenuo je.

Što se tiče Trumpovih javnih izjava, dodaje, "važno je razumjeti da se u Trumpovoj administraciji javno pozicioniranje često promatra samo kao element političke igre, onaj koji je najlakše promijeniti."