DIO RADA prometne policije u svrhu praćenja provedbe zakona na cestama trebale bi preuzeti prometne kamere, i to uz pomoć umjetne inteligencije. Praksa pokazuje da to baš i ne ide tako glatko.

Manje policajaca na cestama, brža obrada prekršaja i automatsko izdavanje kazni trebali su povećati učinkovitost sustava koji čine prometne kamere s AI sustavom. No pilot-projekt u Grčkoj pokazao je da tehnologija još uvijek ima ozbiljna ograničenja, pišu grčki mediji, a prenosi Carscoops..

Prema pisanju grčkih medija, AI kamere postavljene na području Atene tijekom travnja i svibnja zabilježile su oko 13.000 prometnih prekršaja. Ljudski operateri uspjeli su pregledati njih 5.500, a od tog broja samo je 400 prijava ocijenjeno valjanima. Čak 5.100 slučajeva završilo je odbačeno.

Najveći dio odbačenih prijava odnosio se na prekoračenje brzine. Ukupno 3.800 kazni poništeno je jer su se temeljile na izračunu prosječne brzine između dviju točaka, a za takav način kažnjavanja trenutačno ne postoji zakonski okvir u Grčkoj.

Pravi problemi pojavili su se kod prepoznavanja korištenja mobitela tijekom vožnje i nekorištenja sigurnosnog pojasa. Policijski službenici koji su pregledavali snimke utvrdili su da je umjetna inteligencija često pogrešno tumačila ono što vidi. Tamne predmete u rukama vozača prepoznavala je kao mobitele, a kao prekršaje je znala označiti i sasvim uobičajene radnje, poput promjene brzine ili korištenja elektroničke cigarete.

Dodatne poteškoće stvarali su osvjetljenje i sjene. Kako navodi grčki list Ta Nea, kamere su u pojedinim slučajevima prijavljivale nepostojeće putnike na suvozačkom sjedalu zbog navodnog nekorištenja pojasa, pa su kazne stizale i za prazna sjedala. Bilo je i situacija u kojima su vozači pogrešno označeni kao osobe bez sigurnosnog pojasa jer se tamna odjeća stopila s bojom pojasa.

Problem predstavlja i nedostatak konteksta. AI kamere bilježe svako vozilo koje uđe u autobusnu ili hitnu traku, ali ne mogu procijeniti razlog takvog postupka. Vozač koji se pomakne kako bi propustio vozilo hitne pomoći sustavu izgleda jednako kao i onaj koji svjesno krši pravila. Isto vrijedi i za situacije u kojima promet regulira policijski službenik.

Sve navedeno temelji se na informacijama koje su procurile u medije, a ne na službenim policijskim izvješćima. Grčko Ministarstvo infrastrukture i prometa projekt javno predstavlja kao uspješan.

Prema podacima koje je objavila državna televizija ERT, između kraja ožujka i kraja svibnja potvrđene su 2.453 digitalne kazne. Vozači su podnijeli 420 službenih prigovora, a prihvaćena su samo 52, uglavnom u slučajevima medicinski hitnih situacija.

Vlada ističe mali broj prihvaćenih žalbi kao dokaz pouzdanosti sustava. Međutim, pritom se prešućuje da policijski službenici i dalje moraju ručno pregledavati tisuće potencijalnih prekršaja prije nego što kazne budu poslane vozačima.

Zanimljivo je i to da na području Atene trenutačno radi samo osam AI kamera koje istodobno nadziru brzinu, prolazak kroz crveno svjetlo, korištenje mobitela, sigurnosnog pojasa i zaštitne kacige. To je potvrdio Kimon Logothetis iz Ministarstva infrastrukture i prometa u razgovoru za YouTube kanal Vasilisa Saribalidisa.

Planovi za postavljanje čak 1.000 novih AI kamera zasad su zaustavljeni nakon žalbi sudionika natječaja. Paralelno se provodi zaseban projekt postavljanja 388 klasičnih kamera koje će služiti isključivo za nadzor prolaska kroz crveno svjetlo.

Cijeli slučaj pokazuje da umjetna inteligencija može biti korisna pomoć u prometnom nadzoru, ali i da je još daleko od toga da u potpunosti zamijeni ljudsku procjenu.