PLASTENIK Dražena Karačića-Šoljića u Osijeku nije samo mjesto na kojem raste 70-ak sorti rajčica, nego i mala knjižnica okusa, gena i znatiželje koja je jednog informatičara pretvorila danas već nacionalno poznatog Šaptača rajčicama.

Ovaj informatičar baš ovih dana iščekuje prve konkretne plodove rajčica koje uzgaja već 12. godinu zaredom, a mi smo imali prilike vidjeti kako uživo izgleda njegova kreacija koja je na internetu stvorila cijelu zajednicu zaljubljenika. Iako je riječ o impozantnoj brojci od 70 sorti, on kaže da je to tek mala kap u univerzumu svih koje postoje.

Galerija

"Na svijetu postoji više od 10.000 sorti rajčica, ali ih sigurno ima i daleko više jer nisu sve kategorizirane", kaže, s time da i on sam razvija svoje sorte. "Potrebno je 9-10 godina da se sorta stabilizira, a za to vrijeme ja radim selekciju, od najukusnije biljke sljedeće godine sadim 20-30 komada i tako svake godine."

Sortu raspoznaje već po listovima

Da iza ovog plastenika stoji jedan informatičar, dalo se naslutiti kada smo zakoračili unutra. Sve su sorte pomno posložene prema šalabahteru koji si je Dražen ispisao kako bi znao točnu poziciju svake rajčice, no rijetko ga koristi jer uglavnom već sve zna napamet. Uz to je svaka sorta popisana i na stranici Volim Rajčice, koju je kreirao.

Sorte iz svog plastenika već je počeo raspoznavati i po listovima, a one koje je sam stvorio nazvao je po elementima iz svemira.

"A geekčina sam, što ću", smije se kada ga pitamo postoji li neko značenje iza njih, dok on već po navici provjerava po plasteniku kako raste svaka biljka. Vrlo popularna njegova sorta zove se Green Erika, nazvana po njegovoj kćeri, a te sorte ima uvjerljivo najviše u plasteniku.

Isprobali smo prve ovogodišnje rajčice

Kada smo imali prilike i isprobati prve ovogodišnje plodove, rajčice s aromama vanilije, ananasa pa čak i dima, Dražen nam je detaljno objasnio koje se arome vežu uz koju rajčicu i u kakvim uvjetima one sazrijevaju.

"Nova sorta, Dražen's Galactic Heart, ima blago srcolik oblik i smeđa je. To znači da se, osim crvene boje, u mesu biljke taloži i više klorofila, pa se miješanjem zelene i crvene dobije smeđa. Podsjeća na čokoladu, a ima i specifičan okus. Kod njih je bitno napomenuti da plodovi moraju dozrijevati u sjeni jer se na suncu gubi aroma, a ne smiju biti ni prezalijevani jer inače znaju biti previše staklasti", objasnio je Dražen sve to iz glave, njemu sasvim usputno, čime je još jednom potvrdio svoj status Šaptača.

Dok je Dražen pričao o rajčicama, nismo se mogli prestati čuditi kako je moguće da jedan informatičar iz Osijeka, kojem je karijera usmjerena na data analize, a ne poljoprivredu, sve to zna.

Za najbolje plodove čeka do listopada

"To su bile noći i noći provedene čitajući i istražujući, a naravno i isprobavajući. Svake godine uvodim nešto novo. Ovaj plastenik nisam imao prvih pet-šest godina jer sam mislio da mogu bez njega. Romantično sam bio uvjeren da ću uzgajati rajčice kao što su to radili naši stari, ali bih na kraju morao baciti 70 posto plodova zbog plamenjače i ostalih bolesti. Otkad imam plastenik, sve bolesti su nestale, a to preporučujem i svima drugima", objašnjava nam.

Iako rajčice tipično dozrijevaju krajem srpnja ili početkom kolovoza, Šaptač nam govori kako ih on bere tek u listopadu.

"Prestanem ih zalijevati u rujnu, pa se više ne napuhnu, nego budu koncentriranog okusa. To je onda baš fantazija", savjetuje i ostalima.

Entuzijast, šaptač, tomatolier

Netko bi rekao da će Šaptač rajčica imati cijeli jelovnik napravljen od različitih vrsta, no Dražen nas uvjerava kako to nije slučaj. Kako kaže, najbolji je recept jednostavno narezati rajčice i jesti ih svježe, ali zato se počeo igrati s kombinacijama jela.

"U zezanciji mi je prijatelj rekao da, kao što postoje sommelieri za vina, tako sam ja tomatolier za rajčice. Ali stvarno, kada imate širok spektar aroma, možete kombinirati s različitim jelima", kaže i daje nam primjer. "Smeđe idu bolje uz bifteke i crvena mesa, zelene idu super uz ribu, dok uz suhomesnato sve ide dobro."

Očuvanje starih sorti rajčica Draženu nije bio krajnji cilj kada se tek upustio u ovu cijelu priču, oko 2014. godine, kada je na prijateljevu zemljištu prvi put posadio sjemenje iz čiste znatiželje, nakon što je na eBayu slučajno otkrio da postoje rajčice ljubičaste boje pa je htio vidjeti kako izgledaju.

Svake godine dijeli sjemenje

"Kada sam otkrio sve te sorte, bio sam jako sretan, ali sam vidio da su i drugi ljudi zainteresirani. To je tako mala stvar, jedna sjemenka, ali donese toliko sreće ljudima", kaže. "No, s ovim promjenama zakona moj je cilj očuvati te gene. Kada oni nestanu, više ih neće biti. Moramo ih očuvati jer njih nema u svim tim crvenim gumenjacima koje kupujemo."

Zato Dražen i ne prodaje rajčice koje uzgoji u svom plasteniku, već one plodove koje nije podijelio među prijateljima i obitelji koristi za sjemenke, koje onda dijeli svima koji žele probati uzgojiti svoje rajčice.

"Viškova zapravo nikad nema dovoljno jer ja iz svih njih vadim sjeme koje sušim, dok plodove pretvaram ili u sok od rajčica ili u šalšu. Ove godine možda napravim i začin od sušenih rajčica", kaže. "Zato dijelim sjeme, sada već tradicionalno krajem veljače ili početkom ožujka na osječkoj tržnici. Interes je ogroman, redovi su uvijek dugački, što mi je drago jer postoji želja za uzgojem i očuvanjem ovih gena koji su pred rizikom nestajanja."

Razlika između kupovnih i domaćih

Za kraj, iako smo mogli i sami vidjeti jasnu razliku između klasičnih rajčica kakve možemo pronaći u trgovini i rajčica iz njegova plastenika, Dražena smo zamolili da nam iz nešto stručnije perspektive objasni u čemu je štos.

"Razlika je u tome što su rajčice iz dućana stvarane kako bi dale maksimalnu masu plodova nauštrb nekih drugih stvari, poput okusa. S druge strane, stare sorte možda nisu sve toliko rodne, ali su vrlo ukusne i zanimljive, a svaka ima svoju aromu. Iako, ruku na srce, treba reći da i proizvođači sjemena i sadnog materijala idu prema tome da križaju postojeće linije hibrida sa starim sortama kako bi vratili okus koji se izgubio prije stotinjak godina pri selekciji", kaže.