JEDNA od najvećih pustinja na svijetu, Tenere u Sahari, bilo je utočište najmanje dvaju naroda koji su u tom području živjeli uz jezera gdje su znanstvenici otkrili najveće groblje iz kamenog doba.

Područje Sahare bilo je najbogatije u Africi

Arheološko nalazište locirano je u Nigeru, a nazvano je Gobero, Glavni zaslužni istraživač je paleontolog Paul Sereno sa Sveučilišta u Chicagu koji je ovim otkrićem postao arheolog, jer je prvotna namjera bila istraživanje područja koje je bogato fosilima dinosaura. Otkriveno groblje staro je oko 10.000 godina i osim ljudskih kostura sadrži i neobične kosture raznih životinja poput riba i krokodila.

Groblje nazvano Gobero nalazi se u pustinji Tenere što na jeziku Tuarega znači "pustinja nad pustinjama", a prvi pokapani na tom groblju bili su Kifiani - lovci i sakupljači koji su bili visoki i do dva metra.

Narod lovaca i brižnih ljudi

"Prema građi kostura goberskih lovaca možemo zaključiti kako je ovo područje bilo izuzetno plodno prije 8.000 do 10.000 godina", rekla je nakon otkrića Elena Gorcea s Sveučilišta u Cassinu pri Italiji.

Narod Kifian nestao je prije 8.000 godina kada je Sahara postala sušno razdoblje, a kada su se kiše vratile to je područje naselila druga populacija - Teneriani. Teneriani su bili niže građe i za lov u jezerima koristili su se oruđem koje nije zahtijevalo toliko fizičke snage, kao što je to bio slučaj kod njihovih prethodnika Kifiana.

Otkriven i kostur najvećeg izumrlog krokodila

Na groblju su pronađeni, uz ljudske kosture, i kosturi krokodila od kojih je rekonstruiran Sarcosuchus imperator, jedan od najvećih izumrlih krokodila na svijetu. Sarcosuchus imperator vladao je vodenim svijetom Afrike u doba Krede, odnosno, prije 110 milijuna godina. Paleontolog Paul Sereno upoznat je s posebnim otkrićima tog područja, jer je tamo upravo on otkrio Nigersaura, dinosaura biljojeda koji u ustima ima čak 500 zubi.

Najzanimljivije otkriće groblja je netaknut grob ženskog kostura koje u svom zagrljaju drži djecu što dokazuje njihovu duhovnost i pažnju prema preminulima.

V.M.
Foto: Mike Hettwer