"IVICA TODORIĆ još uopće ne govori o otkupnoj cijeni pšenice. Govori da nema raspoloživog novca za otkup pšenice neovisno o njezinoj cijeni. Kaže da je spreman staviti na raspolaganje svoje skladišne kapacitete, a neka se onda zajednički traže kupci i kad se nađu, neka se pšenica plasira drugdje", rekao je čelnik HSS-a Josip Friščić u razgovoru za Business.hr komentirajući današnje pregovore Vlade s ratarima koji traže otkupni cijenu pšenice od 1,25 kuna. Naime, Friščić tvrdi kako je na budimpeštanskoj burzi cijena pšenice trenutačno između 80 i 90 lipa te će biti teško postići tu cijenu.

U Mađarskoj cijena 80 do 90 lipa

Friščić tvrdi kako je Todorić prošle godine otkupio oko 300.000 tona, a da je izgubio puno novca jer je kupio po cijeni od 1,5 kuna, morao je prodavati za malo više od kune.

"Kada sam bio kod Pipunića (Marko Pipunić predsjednika Žita d.o.o. op.a.) u Osijeku, rekao mi je da smo ga ja i ministar Pankretić stajali 100 milijuna kuna jer je kupio pšenicu po kunu i pol i jedva je prodao po 96 lipa jer je morao isprazniti silose. I što da mu sad kažem, da opet kupuje?! Ja taj neću biti! S ministrom Pankretićem bio sam stalno u vezi dok su trajali prosvjedi. Rekao sam mu da ne može obećavati nešto čega nema samo zato da bi ljudi otišli doma jer će ponovno doći i tražiti ono što im je obećano. To tako ne ide. Burza u Budimpešti je zapravo mjerilo odnosa cijena. Ako je u Mađarskoj pšenica 80 ili 90 lipa, onda je neće u Hrvatskoj nitko kupovati po kunu i pol", rekao je Friščić u izjavi za Business.hr dodajući kako je istina da je cijena proizvodnje pšenice oko kunu i uzgajivač samo želi pokriti svoj trošak i nešto zaraditi.

Interventni otkup

"To ne osporavam, ali treba vidjeti gdje za to pronaći novac i može li se dio problema riješiti interventnim otkupom. Treba sjesti za stol s ovima koji imaju silose i otkupljuju da se izračuna kolike su njihove potrebe. Procjenjujemo da će ova žetva donijeti najmanje 800.000 tona pšenice", zaključuje Friščić ističući kako su hrvatske potrebe za pšenicom negdje oko 600.000 tona, a u silosima je još najmanje 200.000 tona pa za 300 do 400 tisuća tona treba naći tržište.

"To nije laka situacija, zato sam na nju upozorio i premijera Ivu Sanadera, koji se složio. S premijerom se nisam razišao ni u jednom pitanju", rekao je Friščić.

M.M.
Foto: Davor Pongračić (Cropix)