Foto: AFP

"DOBRA je stvar što Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Ali već godinu ili dvije smo svjesni da će mnogi pozitivni učinci koji su pratili ranija proširenja u slučaju Hrvatske izostati", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Hrvatska ne može očekivati direktan rast stranih investicija, niti drastičan porast izvoza. Neće doći ni do automatskog rasta cijene zaduživanja u inozemstvu. "Cijelu regiju zapravo čeka dugačko razdoblje oporavka. Još dosta nas godina dijeli od povratka na razinu na kojoj smo bili prije krize", izjavio je Šantić za Index.

Problemi se gomilaju, a rješenja nema

Ove pesimistične prognoze izgledaju još gore u svijetlu informacija koje su u srijedu stizale iz EU: ekonomisti banke Credit Swiss uvjereni su da euro broji posljednje dane u sadašnjem obliku, odnosno da su pred eurozonom veliki potresi, a kompanije i štediše iz talijanskih i španjolskih banka masovno povlače svoje depozite.

"Revolucionarne promjene", koje ekonomisti diljem svijeta prizivaju, a koje bi trebale donijeti rješenje za dužničku krizu eurozone, i dalje se ne naziru. Uvođenje zajedničkih euroobveznica, koje je predložio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, uskoro će zbog oštrog otpora Njemačke biti pospremljeno u ladicu s ostalim propalim idejama. A ne smijemo zaboraviti niti da je ista ta Njemačka u srijedu uspjela na tržište plasirati tek 65 posto planiranih obveznica, što se donedavno činilo nezamislivim.

Iz eurozone trebalo bi izbaciti desetak država?

"Većina stručnjaka smatra da će eurozona preživjeti, iako u pomalo izmijenjenom obliku. Povijest je pokazala da stabilna monetarna unija ne postoji, sve dok ne postoji zajednička fiskalna politika", kaže Šantić. Sličnog je mišljenja i profesor Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. "Ključni je problem eurozone što ona nije jedinstvena država", tvrdi Lovrinović.

U Europi je i dalje dominantna struja stručnjaka koji smatraju da će euro opstati i koji se uglavnom slažu da ključnu ulogu u stabiliziranju eurozone mora odigrati Europska središnja banka. I dalje, međutim, ostaje pitanje o budućem ustroju eurozone. Lovrinčević smatra da se europska monetarna unija prebrzo širila. "Unutar eurozone treba ostati osam do deset država koje su spremne za euro. Ostale države trebale bi se vratiti svojim nacionalnim valutama i pod hitno ih devalvirati", smatra Lovrinović.

Hrvatska neraskidivo vezana uz euro

Kakav god bio razvoj situacije, jasno je da će razdoblje koje slijedi biti vjerojatno najizazovnije u gospodarskoj povijesti Europe. Eventualni raspad eurozone sa sobom povlači katastrofalne kratkoročne posljedice: dvoznamenkast pad BDP-a, deprecijaciju valuta, dvoznamenkastu inflaciju, teži pristup zaduživanju... I to ne samo u zemljama članicama eurozone, već i u Hrvatskoj.

Osim što je visoko eurizirana zemlja, Hrvatska je i zbog geografskog položaja tržišno orijentirana prema području Europske unije, ističe Lovrinović. "Cijene u Hrvatskoj ovise o kretanju tečaja eura i kune. Ostale valute tu imaju malo utjecaja", naglašava Šantić. Veze između hrvatskog gospodarstva i zajedničke europske valute trenutno se čine neraskidivima.

No, naši sugovornici to ne vide kao razlog za paniku. "Ljudi lako podlažu psihološkim utjecajima, ne treba sada paničariti", kaže nam Lovrinović, koji je uvjeren u opstanak najveće europske valute. I dok se Lovrinović ne želi upuštati u savjete građanima u kojoj je valuti najbolje štedjeti, Šantić je i dalje sklon euru i hrvatskoj domaćoj valuti.

"Domaće banke kroz kamatne stope stimuliraju štednju u kunama i eurima. Građani koji se odluče za neku drugu valutu, preuzimaju valutni rizik i prihvaćaju manji prinos na ušteđevinu. Smatram da će se na tržištu nastaviti razdoblje volatilnosti. Također, smatram da je domaći bankovni sustav stabilan i visoko kapitaliziran. Čini mi se da je veći rizik držati novac kod kuće, gdje vam ga netko može ukrasti, nego štedjeti u bankama", zaključuje Šantić.