Foto: Nikša Stipaničev / Cropix

USKRS je blagdan nade i ostvarenja dugoočekivanog cilja, pa smo ovih blagdana slušali poruke vjere i nade.

Vjera u bolje sutra, vjera u Boga ili neku drugu višu silu - to je ono što nam preostaje kada stisne sa svih strana. O tome najbolje može posvjedočiti Bojan Kovačić, radnik DIOKI-ja koji je nedavno štrajkao glađu ne bi li dobio plaću koju je pošteno zaradio. U teškim trenucima, kaže, najveća podrška mu je obitelj.

"Pesimisti će se prije pokrenuti"

"Optimizam je jedino što vas može gurati dalje. Kroz sve ovo sam pao u jednu takvu depresiju da jednostavno nisam vidio izlaza iz svega ovoga, ali uz podršku obitelji i puno razgovora uspijeva mi se vratiti nekako mala doza optimizma. Ali, čovjek ne može sam, morate imati podršku okoline", kazao je Kovačić.

No, psihologinja Mirjana Krizmanić ne misli da je tako. "Mislim da će se pesimisti prije pokrenuti, jer oni od nikoga ništa ne očekuju. Optimisti uvijek misle da će sve dobro završiti bez cilja i puta. Mislim da je najvažnije biti relativno realističan, ne polagati velika očekivanja u Vladu da će netko drugi nešto riješiti nego misliti na to što možemo sami učiniti", rekla je Krizmanić koja smatra da blagdani nose i tjeskobu kod ljudi.

"Blagdani potiču tjeskobu"

"Mislim da blagdani prije potiču tjeskobu nego optimizam kod većine ljudi jer su sada potrošili zadnje novce, najeli se i napili, a sad neće imati do kraja mjeseca ni za režije", kazala je psihologinja.