"Ide se van, onda se pleše", "S prijateljima u parku", "Ovisi. Ako je dobro, nekad znamo ostati do ponoći, nekad prije idemo", "Malo se pije, puši. Droga ne baš, više alkohol", "Alkohol u granicama", rekli su nam učenici srednjih škola u anketi. Oni su mladi, srednjoškolci, imaju tek 16 godina i prema odredbama našeg obiteljskog Zakona ne bi smjeli biti vani bez pratnje roditelja iza 23 sata.

 

"Roditelji imaju pravo i dužnost djetetu mlađem od 16 godina zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenja", citira stavak Zakona voditelj Odjela maloljetničke delikvencije u Ravnateljstvu policije, Dragan Josipović. S njime je dobro upoznat jer je na snazi od 1999. godine. Upoznati s njim su i roditelji, a za ove su odredbe čula i djeca.

 

"Upoznati smo, u školi smo čitali tak zakon", "Kršimo ga. Uvijek smo vani od jedno 3-4", "Nisu svi jednaki. Neki mogu paziti na sebe, neki ne mogu. Za neke je taj zakon dobar, za neke nije", "Trebalo bi biti da malo duže smijemo biti vani. Ipak smo malo stariji pa valjda i pametniji", rekli su srednjoškolci.  No vrijeme do kad će biti na rođendanu, u kafiću ili u parku- ne određuju oni već njihovi roditelji, a statistika je tu poražavajuća, kaže Josipović.

 

"Gotovo 60 posto roditelja odobrava djeci mlađoj od 16 godina boravak izvan obiteljskom doma u vremenu između 23 i 5 sati ujutro, što je s policijskog aspekta vrlo rizičan roditeljski stav dok 30% roditelja uopće nisu znali da su im djeca van", rekao je Josipović.

 

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić ističe i kako je u noćnim izlascima sve više djece do 14 godina, što je zabrinjavajuće.

 

"U noćnom izlasku često puta se događaju nasilna ponašanja, a prisutan je i alkohol koji je okidač za mnoge negativne stvari", rekla je Jelavić.

 

Međuvršnjačko nasilje i maloljetnička delikvencija je učestalo, a njih potpiruje upravo alkohol koji je još uvijek dostupan u ugostiteljskim objektima i za one mlađe od 18 godina. Roditelji koji svoju djecu puštaju da noću lutaju ulicama grada svjesno krše Zakon za što najčešće nema kazne.

 

"Policija ne može sankcionirati roditelja, već ovakve situacije prijavljuje Centru za socijalnu skrb koji mjerama obiteljsko-pravne zaštite zapravo može sankcionirati roditelje. Te mjere su - ili upozorenje ili nadzor nad izvršenjem roditeljske skrbi. Mi kroz ovaj vid možemo procjenjivati je li dijete i zanemareno ako roditelj nije zainteresiran gdje mu se dijete nalazi u to doba", ističe Jelavić. Ipak, nesavjesni roditelji proći će tek s opomenom, a rijetki su slučajevi lišavanja roditeljske skrbi. Stoga bi možda bilo najefikasnije da ih se lupi tamo gdje su najosjetljiviji - po džepu.