Foto: Guliver image/Getty images

TROJE zastupnika Europske pučke stranke govorilo je jučer u Europskom parlamentu o strategiji ribarstva za Jadransko i Jonsko more.
 
Dubravka Šuica osvrnula se na važnost integriranog upravljanja Jadranskim morem koje omeđuju tri zemlje članice EU, a i tri zemlje na putu prema EU. Šuica se posebno osvrnula na posebno osjetljivo područje Malostonskog zaljeva poznato po proizvodnji školjki. Za održivi nastavak tradicionalnog izlova školjki neophodno je zadržati čistoću mora.
 
Andrej Plenković se posebno koncentrirao na temu održivog razvoja otoka. U kontekstu stvaranja šire EU Strategije za Jadransko-jonsku makroregiju, zastupnik Plenković smatra da je važno da ribarstvo - uz promet, okoliš i turizam - bude jedna od stožernih aktivnosti. Cjelovita strategija bi trebala pomoći ribarima iz svih obalnih zemalja Jadranskog i Jonskog mora, a posebno onima koji se prilagođavaju pravilima EU kao što su hrvatski ribari. U okviru daljnjeg elaboriranja strategije apelirao je da se kao prioritet uvrsti i tema održivog razvoja otoka, a osobito zaustavljanje trenda odlazaka stanovništva s otoka.
 
U raspravi je zastupnik Davor Ivo Stier naglasio kako se iz duha rezolucije može zaključiti da sve zemlje EU moraju početi primjenjivati standarde koji su propisani hrvatskom Ekološkom i ribolovnom zonom na Jadranu. To trenutno nije slučaj jer se ZERP ne primjenjuje na članice EU, ali bi se to pitanje moglo aktualizirati sljedeće godine nakon što Međunarodni arbitražni sud odredi morsku granicu između Hrvatske i Slovenije. Time bi se otklonila posljednja politička prepreka te bi se ribolovni i ekološki standardi ZERP-a mogli primjenjivati i na članice EU sukladno Sporazumu o pristupanju Republike Hrvatske.

Bolja suradnja u Jadransko-jonskom bazenu

Europski parlament pozvao je u utorak na uvođenje makro-regionalne strategije za pomorsko područje Jadranskog i Jonskog mora u cilju rješavanja zajedničkih izazova u obalnom pojasu četiri zemalja članica EU, te triju zemalja koje nisu članice.

Zastupnici su u rezoluciji naglasili važnost osiguravanja odgovornog i održivog ribolova u Jadransko-jonskom bazenu koje bi olakšalo razvoj obalnih i ruralnih područja u dotičnim zemljama, te potaklo razvoj zajedničkih gospodarskih aktivnosti.

Parlament poziva Komisiju da uspostavi trajan dijalog sa zemljama jadransko-jonskog bazena, koje nisu članice EU, kako bi se sklopili bilateralni ili multilateralni sporazumi s ciljem unapređenja harmonizacije i ujednačenih pravila kod upravljanja ribarstvom, a sve u svrhu postizanja zajedničkih ciljeva ribarske politike EU na Mediteranu.

Zastupnici traže da Komisija podnese, u najkraćem roku, prijedlog uredbe o utvrđivanju zajedničkih tehničkih mjera za ribolov u Jadranskom-jonskom bazenu, navodeći dopušteni "ribolovni napor" (koliko brodova i koliko dana se smije loviti riba), periode za ribolov, ribolovni alat i druge mjere upravljanja.

Nadalje, Parlament poziva da se poboljša prikupljanje podataka o ribljem fondu, te poziva Komisiju da poduzme dodatne mjere u promicanju istraživačkih programa koji se odnose na morski okoliš i ribarstvo.

Makroregija uključuje četiri zemlje članice EU - Hrvatsku, Italiju, Grčku i Sloveniju, te kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU - Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Albaniju.