Foto: Hina

PRIJEDLOG zakona o povremenim poslovima povlači se sukladno rezultatima provedene javne rasprave, a nastavljaju se konzultacije o tome kako riješiti probleme koje je taj zakon trebao riješiti, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

"Na zahtjev sindikata proveli smo javnu raspravu koja se ticala zakona o povremenim poslovima i s obzirom na rezultate te rasprave odlučili smo povući taj prijedlog zakona, pa on neće ni ući u proceduru Vlade i Sabora", kazao je Mrsić.

Vlada smatra da treba nastaviti dodatne konzultacije, odnosno na drukčiji način riješiti probleme koji su detektirani kada je donesen taj prijedlog. "Nadam se da će ovaj Vladin izraz dobre volje biti dodatni impuls socijalnim partnerima da sjednemo za stol i razgovaramo o tome što se Zakonom o radu (ZOR) treba postići", rekao je Mrsić koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku i zdravstvo.

"Sigurno je da ZOR treba osigurati očuvanje radnih mjesta i otvaranje novih, te povećati konkurentnost, i oko toga se treba dogovoriti", rekao je Mrsić.

Prijedlog zakona o povremenim poslovima naišao je žestoke kritike sindikate koji su tvrdili da bi se njime eksploatirali radnici i rušila cijena rada, a da se pritom ne bi riješio problem rada na crno.

Mrsić je najavio da će inspektori rada, koji su do sada imali velike ovlasti ali ih nisu mogli koristiti zbog straha radnika od poslodavaca, dobiti još šire ovlasti.

"Za njihovo djelovanje neće biti nužna izjava radnika, nego će biti dovoljna i saznanja koje inspektori tijekom svoga rada mogu dobiti i s druge strane. Inspektori rada će imati pravo na izuzimanje i drugih dokaza, a ne samo izjava radnika što je do sada bio jedini put za utvrđivanje kršenja radničkih prava. Imat će puno šire ovlasti i koristiti se različitim dokazima kako bi se sankcionirala kršenja radničkih prava", rekao je Mrsić.

Potvrdio je da ga je nakon dogovora sa socijalnim partnerima Vlada u ponedjeljak na telefonskoj sjednici ovlastila da potpiše Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, po kojem se za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora neće isplaćivati božićnice i regresi, a privremeno se ograničava isplata dnevnica, terenskih dodataka i jubilarnih nagrada.

U slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesečja i deficita državnog proračuna manjeg od tri posto za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora Dodatak II. prestaje važiti, a sva prava iz Kolektivnog ugovora u cijelosti se nastavljaju primjenjivati.