Ravnatelj sisačkog Zavoda za hitnu zaposlenicima prijeti otkazima zbog sina županice Lovrić Merzel
Foto: smz.hr
NAKON što je Index objavio da Saša Lovrić, sin sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel kao voditelj Tima 2 Zavoda za hitnu medicinu SMŽ Ispostave Sunja mjesečno odrađuje i do 120 sati prekovremeno, s tim da radi i smjene od 36 sati u komadu, ravnatelj Zavoda za hitnu Mesud Peco počeo je prijetiti otkazima svojim radnicima.
Tako je prema našem izvoru zaposlenicima Zavoda za Hitnu SMŽ, a za koje je sumnjao da su sporni raspored sati proslijedili Indexu, poslao upozorenja pred raskid ugovora.
Podsjetimo, u tom je rasporedu kojeg je Index objavio vidljivo da Lovrić u samo jednom mjesecu ima odrađeno čak 276 sati što je daleko više od prosječne norme koja iznosi od 160 do 170 sati ovisno o dužini mjeseca.
U odgovoru za Index, Peco je opovrgnuo te navode tvrdeći kako radnicima nije prijetio.
S druge strane na upit kako je Lovrić uopće smio odraditi tri smjene po 12 sati zaredom kao vozač Hitne (budući da su u rasporedu sati jasno naznačene tri smjene zaredom po 12 sati na mjestu vozača), Peco je odgovorio "Djelatnik Lovrić je voditelj ispostave, radi kao medicinski tehničar i kao med. tehničar-vozač te se ne radi o vozaču kako ga vi oslovljavate jer Ispostava Sunja nema vozače već samo dva med. tehničara/sestre u smjeni".
Peco nije preuzeo odgovornost jer je Lovrić odradio 36 sati u komadu
Peco tako nije preuzeo odgovornost zato što je jedna osoba odradila smjenu od 36 sati, kad je Zakonom dopuštena smjena od maksimalno 12 sati.
Lovrića je pokušao opravdati rekavši da u slučaju nedolaska djelatnika u smjenu radi bolovanja, kao što je bio ovdje slučaj, da je potrebno u kratkom roku naći zamjenu što je ponekad i nemoguće, dodavši kako pri tome treba paziti i na smanjenje troškova putovanja novog radnika do mjesta rada.
"Zavodi za hitnu medicinu su dužni osiguravati timove spremne za intervenciju tijekom 24 sata, radnim danima, vikendima i praznicima", odgovorio je Peco.
Međutim, zanimljivo je da osobe na bolovanju nisu mijenjali ostali djelatnici koji su taj mjesec imali znatno manje sati, nego su prekovremeni sati pripali isključivo Lovriću, za kojeg neki od djelatnika Zavoda za hitnu SMŽ vjeruju kako ima privilegije na račun majke, sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel te da mu se namjerno "napumpava" raspored kako bi imao i veću plaću.
Sindikat hitne: I Lovrić i Peco su u prekršaju
U razgovoru za Index, Danijel Šota, pred Hrvatskog sindikata hitne medicinske i predsjednik Udruge hitne medicinske pomoći rekao je da su u ovom slučaju i djelatnik Saša Lovrić kao i ravnatelj Hitne SMŽ Mesud Peco u prekršaju.
"Sve ispostave Zavoda za hitnu u Hrvatskoj su pokrivene s brojem timova na način da mogu "pokriti" sve sate, u slučaju da netko ide na godišnji ili bolovanje. Za svaki punkt je osigurano pet osoba. Tako da nije istina da je ta osoba morala raditi tri smjene. Poslodavac je to uvidio, shvatio je da je došlo do prekršaja i da će biti kažnjen i sada prijeti svojim radnicima koji su mi to potvrdili", rekao je Šota.
Ističe kako je raspored sati djelatnika Zavoda za hitnu medicinu javna stvar, jednako kao i njihove plaće, te da nije riječ o poslovnoj tajni.
"Tu se nema što kriti ako radimo po zakonu. Ja sam u vezi ovog slučaja napisao pismo ravnatelju i tražio sastanak. Međutim problem je i što su sindikati često pod mobingom jer tražimo da se neke stvari isprave i donesu boljitku. Naši poslodavci sve shvaćaju kao osobni napad na sebe. U više navrata ravnatelji Zavoda za hitnu su osobe koje su ukazivale na nepravilnosti izmještali na druge ispostave kao kaznu", rekao je Šota.
Ističe kako bi inspekcija rada trebala doći na teren i provjeriti kako je došlo do toga.
Napominje kako je cilj Hrvatskog sindikata za hitnu medicinu da se donese Zakon o hitnoj pomoći, jer isto tako postoje zakoni o vatrogastvu i policiji.
"Ne može se dogoditi da negdje radi tim 2 u kojem jedna osoba radi i kao vozač i tehničar, a nije tehničar po struci. Da imamo Zakon onda se to ne bi smjelo događati. Moralo bi se točno precizirati kako izgleda vozilo hitne pomoći, tko sve u njemu radi i s kakvim kvalifikacijama. Zakon hitne pomoći u Sloveniji je upravo to napravio. Svi građani Hrvatske imaju pravo na istu dostupnost i zaštitu hitne pomoći, a ne kao kod nas da je na primjer u Rijeci puno bolje opremljeno vozilo hitne nego u Kninu", zaključio je Šota.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google