Foto: Hina

INVESTICIJSKI plan predsjednika Europske komisije Jeana Claudea Junckera pozitivan je korak, ali neće izvući EU iz krize, ocijenili su u utorak u Opatiji predsjednici vlada Hrvatske, Austrije i Slovenije.

Zoran Milanović, Werner Faymann i Miro Cerar razgovarali su na redovitom trilateralnom sastanku o Junckerovu 315 milijarda eura teškom investicijskom planu ulaganja u prioritetne sektore poput komunikacijske infrastrukture, obnovljivih izvora energije i razvijene tehnologije, u trogodišnjem razdoblju.

Slaba zajednička gospodarska politika

"Vjerujem da će Junckerov program biti uspješan, ali riječ je o malom koraku. Potrebno je puno više za gospodarski preokret, za zapošljavanje, osobito mladih", rekao je Fayman na konferenciji za novinare.

On smatra da gospodarska kriza u Uniji ima brojne uzroke, a jedan je slaba zajednička gospodarska politika.

"Da bismo potaknuli gospodarstvo, potrebno je više od jednog plana. Plan je možda korak na putu prema rješavanju problema, ali je premalo za punu zaposlenost", istaknuo je predsjednik austrijske vlade.

Cerar smatra da je program "nejasno koncipiran" i da će vrijeme pokazati njegove stvarne dosege. "Važno je da se svatko uključi prema svojim mogućnostima. Ako uspijemo izvuči što više novca iz Junkerova paketa, to je dobrodošao novac", istaknuo je.

Milanović smatra da je za Hrvatsku ključno koliko će novaca povući iz postojećeg proračunskokg paketa, a da je svaki euro iz Junkerova plana dodatna vrijednost.

Svaka je milijarda dobrodošla

"Pozdravljam tu inicijativu na kojem god se iznosu zaključila, svaka je milijarda dobrodošla", rekao je Milanović.

On smatra da se u Europi previše pozornosti posvećuje štednji po svaku cijenu, umjesto više poticaja i potrošnje.

"Njemačko ujedinjenje bila je skupa stvar, ali to je veće od novca. Hrvatske autoceste su skupe, ali bez njih ne bi bilo dvanaest milijuna turista, 75 milijuna noćenja, sedam milijuna prihoda", kaže Milanović.

Cerar i Milanović govorili su i o mogućnosti da se iz investicijskog fonda financira izgradnja završnih deset kilometara autoceste prema hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Macelju i 39 kilometara prema Rupi.

Cerar je rekao da će slovenska vlada za nekoliko tjedana objaviti konkretne projekte koje će kandidirati za Junckerov plan, uključujući cestovnu i prometnu infrastrukturu.

"Slovenija će nastojati autocestama napraviti što bolji most između Austrije i Hrvatske", istaknuo je.

Milanović je rekao da su cestovne veze između dviju zemalja dobre i da "nema razloga za frustraciju", a slučaju luka Rijeke i Kopra "postoji prostor za razumnu suradnju, a ne kompeticiju koja može štetiti svima".

Trojica predsejdnika vlada razgovarala su i o energetskoj suradnji, nekoliko dana pošto je Rusija odustala od gradnje plinovoda Južni tok prema srednjoj Europi.

Milanović je rekao da Hrvatska želi biti energetsko čvorište toga dijela "starog kontinenta" kroz budući LNG terminal na Krku i Transjadranski plinovod iz Azerbajdžana. "To Hrvatskoj i našim partnerima u srednjoj Europi stoji na raspolaganju", rekao je Milanović.