Svaki četvrti par neplodan: Dr. Kuna za Index otkriva zašto Hrvati odlaze na liječenje u Češku
Foto: Index
SVAKI četvrti do peti par u Hrvatskoj bori se s neplodnošću i bez pomoći liječnika ostaje bez ikakve šanse da ostvari san o roditeljstvu. Unatoč tako velikom postotku, neplodnost je u Hrvatskoj još uvijek tabu tema.
Doc.dr. Krunoslav Kuna, predstojnik Klinike za ginekologiju KBC-a Sestre milosrdnice za Index otkriva zašto je neplodnost tabu, kako pomaže pacijentima da postanu roditelji te zbog čega neki odlaze na liječenje u Češku.
S doc. Kunom porazgovarali smo u prostorijama Klinike, a kasnije smo obišli Zavod za humanu reprodukciju i laboratorij u kojem se "stvaraju" bebe, odnosno spajaju jajne stanice sa spermatozoidima.
Upravo zahvaljujući njemu i njegovom timu liječnika godišnje 100 parova koji su ostali bez ikakve nade uspiju postati roditelji. Doc. dr. Kuna ističe kako stopa uspješnosti u njihovoj Klinici iznosi oko 30 posto ostvarenih trudnoća iz postupaka medicinski potpomognute oplodnje, što je kaže čak i nešto iznad prosjeka EU.
Oko 100 parova godišnje postanu roditelji zahvaljujući timu dr. Kune
Dok u nekim drugim centrima za humanu reprodukciju u Hrvatskoj postoje liste čekanja, u njihovoj je bolnici nema. Svake godine u postupak medicinski potpomognute oplodnje (MPO) zaprime oko 200 novih parova.
"U sam postupak MPO parovi ulaze za otprilike četiri do šest mjeseci od prvog javljanja u centar budući da za to vrijeme napravimo cjelokupnu obradu, prikupimo sve potrebne nalaze kod žene i muškarca te ustanovimo koji je problem i koju ćemo metodu (MPO) primijeniti", rekao je doc. Kuna dodajući kako stariji parovi pri tom imaju prednost.
U Hrvatskoj se prema sadašnjem Zakonu o MPO izvantjelesnom oplodnjom može oploditi maksimalno 12 jajnih stanica. Potom se jedna do dvije te u situacijama kad je žena starija od 38 godina onda tri jajne stanice vraćaju u spolne organe žene. Ostale jajne stanice se zamrzavaju i čuvaju na teret HZZO-a do pet godina. Nakon toga se uništavaju ili pacijenti sami snose daljnje troškove čuvanja.
Nebuloza u hrvatskom Zakonu o MPO
Iako naš Zakon predviđa da se jajna stanica bilo oplođena ili ne, može darivati, to se u Hrvatskoj nikada ne događa jer se prema Zakonu mora znati donator i nije mu zajamčena anonimnost te uz to Zakon ne dozvoljava plaćanje donatorima bilo za jajnu stanicu ili spermije.
"Upravo zbog toga što u Hrvatskoj nema darivanja jajnih stanica ili spermatozoida neki se odlučuju na odlazak u inozemstvo, najčešće u Češku. Naime, u Češkoj Klinika u kojoj se odvijaju MPO postupci plaća darivatelju određeni iznos i donatoru je zajamčeno pravo na anonimnost što kod nas nije slučaj. Što se samih postupaka tiče nema razlike u postupcima niti u razini opremljenosti između Hrvatske, Češke ili Slovenije budući da su prije četiri godine sve su Klinike odnosno odjeli za humanu reprodukciju dobili novu opremu", rekao je doc. Kuna.
Dodao je kako upravo njihova Klinika ima pacijente iz susjednih zemalja kao što su Slovenija i BiH, a imali su i pacijente iz Švicarske.
Prema našem Zakonu parovi imaju besplatno pravo na 10 besplatnih postupaka MPO, od kojih su četiri pokušaja intrauterine inseminacije (IUI) te šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF), a pravo na besplatnu umjetnu preo HZZO-a imaju žene do navršene 42. godine života. Nakon toga same snose troškove.
Dr. Kuna je otkrio kako se ti troškovi kreću do 9000 kuna plus još lijekovi, dok je na teret HZZO-a uključeno sve zajedno s lijekovima.
Ističe kako se brojka neplodnih parova u svijetu, a samim time i u Hrvatskoj kreće oko 15 posto te da brojka konstantno raste.
U budućnosti će biti još više neplodnih parova
"Nema tendencije pada, svi parametri koji se koriste u procjeni pokazuju sve učestaliju pojavu neplodnosti što je pojava suvremenog načina života i trovanja toksičnim agensima. Primjera radi, usporedbom spermiograma muškarca iz Drugog svjetskog rata (1945.) te Zaljevskog rata (1991.) pokazana je tri puta lošija pokretljivost spermija kod muškaraca iz Zaljevskog rata, a mogući uzrok toga je zagađena voda. A danas imamo pak ogromne količine otpadnih voda zagađenih deterdžentima koje ljudi pretjerano koriste. Uz to se ljudi danas sve manje kreću, češća je promiskuitetnost te posljedično razne upale", rekao je dr. Kuna.
Dodao je kako, na žalost većina parova i ne pokuša liječiti neplodnost te krenuti u postupak umjetne oplodnje.
"U samom suočavanju s činjenicom da imate problema s nečim što se čini svima dostupno, a to je roditeljstvo je veliki stres. Mnogima se tako dovodi u pitanje i opstanak veze, a osim što postoji i komunikacijski problem u suočavanju s dijagnozom neplodnosti, uz to kod nas vlada i nerazumijevanje okoline što može biti još jedna prepreka u nastojanju parova da dobiju željeno dijete", rekao je doc. Kuna.
Neplodnost je tabu o kojoj se mora govoriti
Da li zbog neznanja i neinformiranosti, ali još uvijek u Hrvatskoj postoji velik broj onih koji smatraju da će im podvrgavanje umjetnoj oplodnji i hormonskim terapijama koje pri tom prolaze naškoditi zdravlju, što doc. Kuna opovrgava.
"Nema nikakvih znanstvenih dokaza da su hormonalne terapije nanijele štetu zdravlju žene niti da su ostavile ikakve posljedice na zdravlje", rekao je i dodao kako bi preporučio svima koji šest mjeseci do godine dana (ovisi o dobi) pokušavaju bezuspješno zatrudnjeti da se obavezno jave svom liječniku koji će ih potom dalje uputiti na obradu i liječenje.
Na kraju je dodao kako je neplodnost tabu tema o kojoj bi se u Hrvatskoj trebalo puno više govoriti i educirati ljude jer kako ističe predviđanja su da ćemo u budućnosti imati daleko više neplodnih parova.
Facebook
Google
